Menu

IT karijere: Posao snova u Poslovnoj inteligenciji Istaknuto

IT karijere: Posao snova u Poslovnoj inteligenciji

Zvuče li vam poslovna analitika i big data dovoljno cool? E pa, ako niste sigurni, vrijeme je da vas upoznamo s domaćom tvornicom za mljevenje podataka.

U današnjem svijetu (osobni) podaci postali su vrijedan resurs, usporediv sa zlatom, dionicama i švicarskim francima. Pametne firme odavno su shvatile da se dobra lova ne skriva u bakinim čarapama, nego u pohranjivanju, upravljanju, filtriranju, pa i trgovanju podacima - u dopuštenom zakonskom okviru, naravno. Stoga ne čudi da se jedna od vodećih firmi za implementaciju analitičkih sustava i ICT konzalting, Poslovna inteligencija, bavi i razvojem softvera iz područja poslovne analitike i big data rješenja (velikih podataka). Štoviše, putem dodatnih razvojnih i istraživačkih projekata, ova hrvatska tvrtka stvara nova inovativna rješenja, poput Data Privacy Managera.

Goran Ramadanović zainteresirao se za programiranje kad mu je bilo 10 godina, u programskim jezicima počeo je raditi s 12, a prvu komercijalnu aplikaciju je napravio i prodao s 14 godina. Sada je vodeći razvojni inženjer i rockstar technical lead na razvoju Data Privacy Manager rješenja u Poslovnoj inteligenciji

1

Radi se o programu za zaštitu i upravljanje osobnim podacima, prilagođenom strogoj Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR). Banke, telekomi i medijske kuće su među prominentnijim klijentima ovog rješenja, koje je ovjenčano nagradom ICT Gold Award 2018. U Poslovnoj inteligenciji radi više od stotinu ljudi, raspoređenih kroz sedam ureda u Europi, koji rješavaju probleme klijenata s četiri kontinenta. Kako izgleda raditi i voditi tim u ovako velikog organizaciji, otkrio nam je Goran Ramadanović, vodeći razvojni inženjer i technical lead na razvoju Data Privacy Manager rješenja u Data Privacy odjelu u Poslovnoj inteligenciji.

30 posto vremena otpada na razvoj

“To je posao koji obuhvaća nekoliko konkretnih zadataka: vođenje tima, usmjeravanje tima na korištenje agilne metodologije razvoja i moderne tehnologije, edukaciju tima te osiguranje kvalitete, bez kojeg nema poštovanja rokova. Druga stvar je sudjelovanje u razvoju”, opisao nam je Ramadanović, dodajući da se često šali kako je on “onaj tip koji miče kućice po scrumboardu” s obzirom na to da njegova pozicija na prvu mnogima zvuči apstraktno. Uz ulogu technical leada također obavlja ulogu internog auditora za sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001. Konkretno, planira razvoj, definira metodologiju i po potrebi je dorađuje te daje inpute za promjene poslovnih procesa kada je to potrebno.

Što se tiče udjela raznovrsnih aktivnosti koje su dio ovog posla, Ramadanović kaže da mu minimalno 30% vremena odlazi na razvoj softvera. Jedno od njegovih osnovnih zaduženja je prezentacija tehničke vizije određenog rješenja razvojnom timu, odnosno izrada tzv. “proof of concepta” (PoC), koja je usko vezana za poslovnu analizu te potrebe klijenta. “Moja odgovornost je isprogramirati PoC te pripremiti, utvrditi, isplanirati i organizirati sve raspoložive resurse kako bismo ostvarili cilj”, objašnjava Ramadanović. S jedne strane, technical lead mora biti upoznat sa softverom, platformom, razvojnim alatima u “tehničku dušu”, dok s druge puno vremena provodi usmjeravajući i inspirirajući tim kako bi se razvoj svih definiranih funkcionalnosti realizirao u roku.

Sve obaveze technical leada

Uz razvoj, obaveze technical leada podrazumijevaju vođenje tima, edukaciju te sastanke. Samo usmjeravanje tima, organizacija posla te planiranje roadmapa Ramadanoviću oduzima 45% vremena. 15 % radnih sati pak odlazi na dodatne edukacije i razvoj novih vještina. Budući da Poslovna inteligencija pokriva u današnje vrijeme najatraktivnije područje IT-ja, a to je analitika i big data područje, Ramadanović ističe da je u kulturu kompanije ugrađeno da se zaposlenici fokusirano potiču na kontinuirani rast u području profesionalnog i osobnog razvoja. Sastanci s klijentima ili interni sastanci tima oduzimaju mu 10% vremena.

Organizacija posla, razvoj, edukacije i sastanci svakodnevica su života technical leada

IMG 3384

“U firmi imamo mogućnost korištenja kliznog radnog vremena, što developeri vrlo često koriste. Ja sam jutarnji tip i moja pozicija zahtijeva da se pojavim sat, sat i pol vremena prije svojih članova tima. To je period tijekom kojeg nema nikoga u firmi, a u kojem odgovaram na mailove. Prema našem sustavu nalazim što su bili jučerašnji problemi, pripremam se za dnevni brifing, pripremam svoje radne aktivnosti te posao za tim”, opisuje Ramadanović svoju svakodnevnu radnu šprancu. U pogledu organizacije posla za tim, održava backlog featurea koji će se raditi i priprema što će se raditi tijekom dana i tijekom cijelog tjedna.

“U Data Privacy odjelu uglavnom koristimo Microsoft tehnologije, čiji je Poslovna inteligencija partner, .NET, .NET Core, Visual Studio, SQL Server... Mi u Poslovnoj inteligenciji smatramo se tehnološkim agnosticima i uz Microsoft tehnologije kroz kompaniju se u drugim odjelima koristi i Informatica, IBM, Tableau, Elastic i razni drugi alati i tehnologije. U našem konkretnom slučaju zaključili smo da unutar Microsoft portfelja dobivamo upravo ono što trebamo za proizvod koji gradimo.”

Agilnost i integritet kao glavne organizacijske vrijednosti

Ramadanović kaže da se bavi ovim poslom otkako je završio fakultet, ali primjećuje da nije dovoljno samo voljeti posao i/ili zarađivati visoku plaću da se osoba osjeća potpuno sretno i zadovoljno na poslu. Smatra da je i kontekst vrlo bitan, odnosno okruženje i ljudi s kojima radi. Pa tako ističe svoje kolege kao vrlo kvalitetne i odgovorne radnike, od kojih i on sam puno može naučiti, kao i jasne organizacijske vrijednosti Poslovne inteligencije.

Poslovna inteligencija veliki fokus stavlja na konstantnu dodatnu edukaciju zaposlenika

4

“Jedna od osnovnih je agilnost, fleksibilnost. Ako ste dovoljno fleksibilni prema svojim zaposlenicima i zaposlenici postaju fleksibilni”, objašnjava Ramadanović. Druga stvar koja je na visokoj cijeni u firmi jest integritet zaposlenika. Svatko je spreman preuzeti odgovornost za svoj dio posla i odraditi ga na vrijeme, u zadanom roku. Može se reći da svi razumiju integritet kao ključnu vrijednost.

Osim toga, Ramadanović napominje da se Poslovna inteligencija iznimno brine o zaposlenicima. U firmi se na tjednoj i mjesečnoj razini zaposlenici educiraju o tome kako pravilno izbalansirati poslovni i privatni život, kako voditi zdrav i sretan život i rješiti se stresa. Zbog dobre organizacije posla, uglavnom uspijevamo izbjeći nepotreban stres. Također, svako jutro zaposlenici mogu uživati u besplatnoj kavi i doručku, a kako je atmosfera na poslu bliska, opuštena, gotovo obiteljska, u kuhinji se često okupi do 20-ak ljudi, koji se ležerno druže prije nego počnu s radom. Općenito, žamor se može čuti u bilo koje doba dana u velikom, modernom uredu. “Sjećam se dok sam radio u prethodnim firmama, dizao bih se u 15 do 9 i dolazio bih u 9:00 na posao, sjeo za komp i počeo raditi. Ovdje imamo priliku dan započeti puno opuštenije i zadovoljnije”, Ramadanović nam dočarava razliku.
Osobno, Ramadanović trenutno nema zamjerki na radno mjesto, no podsjeća kako se u okviru sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001, čiji je interni auditor, sav feedback uvažava te se na temelju istog rade promjene te unaprjeđuje radni proces.

Ni ekipa nije loša: “Kad radiš sa 108 ljudi kojima ponaosob znaš ime i prezime, kad su to vrhunski kvalitetni ljudi, koji odrađuju svoj posao odgovorno, kad su to ljudi od kojih možeš jako puno naučiti, mislim da je to dovoljno dobar razlog da se probudiš sretan i odeš na posao”, Ramadanović opisuje atmosferu.

8

Prvo igrao igre, a zatim počeo programirati

Da će se baviti programiranjem, Ramadanović je znao već od 10. godine. Štoviše, znao je i koji fakultet bi želio pohađati. Naime, tada je njegov tata kupio prvo računalo. Računalo je bilo namijenjeno njegovu bratu arhitektu kao alat za rad, no na njega se vrlo brzo privikao i Ramadanović. Kao i svi drugi klinci, na računalu je prvo igrao igre, ali ga je tata, inženjer elektrotehnike, usmjerio k programiranju. I ne samo programiranju, već specifičnom načinu rješavanja problema. “Na početku praktički nisam učio programirati u specifičnom programskom jeziku, nego sam učio razmišljati o rješavanju problema. To je onaj dio inženjerskog razmišljanja koji je otac uspio usaditi u mene”, sjeća se Ramadanović. S 12 godina već je počeo raditi u QBasicu, Clipperu, Pascalu i ostalim “ozbiljnim” programskim jezicima.

Prvu aplikaciju Ramadanović je prodao kad mu je bilo tek 14 godina. Zaposlio se u makarskoj turističkoj agenciji kako bi zaradio ljetni džeparac, a jedan od poslova koje je tamo obavljao bio je rad u mjenjačnici. “Shvatio sam da ima previše posla kod ispisivanja uplatnica i obračunavanja te da je to moguće isprogramirati. To mi je bila prva komercijalna aplikacija koju sam kao klinac napravio i prodao te sam tad shvatio da se svaki posao može optimizirati”, opisuje Ramadanović.

Poslovna informatika

Nakon završetka opće gimnazije u Makarskoj, Ramadanović se iz rodnog mjesta preselio u Varaždin da bi studirao na Fakultetu organizacije i informatike (FOI). Na FOI-ju je bilo mnogo više predmeta vezanih za poslovni dio IT industrije nego što je očekivao, no s vremenom je počeo cijeniti prednosti takvog pristupa. “Radi se o tome da jednostavno shvatiš da softver koji ćeš raditi, radit ćeš za određene kompanije. Te kompanije imaju svoje zakonitosti, svoje timove, svoju organizaciju i svoje poslovne procese. Te kompanije imaju ljude koji su vezani na tu tehnologiju. Razumijevanje funkcioniranja kompanije te dovodi do toga da možeš biti bolji developer jer onda znaš riješiti ljudima problem”, objašnjava Ramadanović.

"Moraš raditi s ljudima i, ako nemaju nekakvu opciju, moraš im dati opciju. Moraš ih naučiti da ne postoji samo jedan način da se riješi problem." 

„Da bi developer mogao isprogramirati ERP ili drugi poslovni sustav, mora biti u stanju analizirati i identificirati koji su to procesi koji se automatiziraju softverom, koji rješavaju konkretni problem te koji donose inteligenciju u sam proces“, navodi Ramadanović kao primjer te dodaje kako smatra da FOI u tom kontekstu najviše pomaže kroz podučavanje o organizacijama, poznavanju organizacija i kompanija te o tome kako kompanije funkcioniraju.

Odjel za istraživanje i razvoj je poput malog inženjerskog laboratorija u firmi

7

Jedini način da ostaneš u poslu

Usporedno s formalnim obrazovanjem, Ramadanović je skoro sve slobodno vrijeme provodio programirajući. Internet je tek bio u začecima tijekom 90-ih, pa su mu glavni izvori znanja bile knjige i informatički časopisi poput VIDI-ja. I internet putem modemske veze, na koju se uglavnom spajao navečer, kad bi svi zaspali. Na fakultetu je također više vremena programirao nego se zadržavao u hodnicima. Morao je zarađivati s obzirom na to da je sam financirao fakultet i studiranje u drugom gradu. “U svojih 20 i nešto godina programiranja, pokušavao sam učiti sve moguće programske jezike s kojima sam došao u doticaj. I dan danas održavam taj način funkcioniranja i interesa za development jer smatram da je to prevelika vrijednost, odnosno da jedino tako možeš ostati u ovom poslu i napredovati.”

Što se tiče ostalih vještina, Ramadanović otkriva da su mu soft skill treninzi, odnosno ulaganje u komunikacijske vještine i razumijevanje ljudi, najviše pomogli u obavljanju sadašnjeg posla. Većina ljudi ima ideju o developmentu kao poslu koji se specifično veže za programiranje, no on vjeruje kako svaki developer mora naučiti soft skillove jer na kraju svega, developeri rade proizvode za ljude: za klijente i krajnje korisnike.

Informatičar poduzetnik

Završivši fakultet, Ramadanović se želio baviti isključivo razvojem softvera, no silom prilika su ga “gurnuli” u projektni menadžment. Ispočetka se nije najbolje snašao u ulozi, no s vremenom je dobio poziciju “middle-mana” između poslovnog i developerskog tima, gdje je s obje strane mogao kvalitetno komunicirati. Nakon tog iskustva, otvorio je i vodio vlastitu firmu pet godina, gdje je naučio da za uspjeh nije dovoljno samo tehničko znanje, već treba imati dobru podlogu na području biznisa i komunikacijskih vještina.

Sudbina je htjela da se, pohađajući jedan od soft skill treninga, upozna s jednim od direktora u Poslovnoj inteligenciji, koji mu je preporučio da se javi na oglas za developera u njihovu odjelu Inovacija i razvoja. Na razgovoru za posao dočekala ga je jedna od članica uprave, što ga je posebno ugodno iznenadilo. Nakon selekcijskog procesa, dobio je mjesto razvojnog inženjera u odjelu Inovacija i razvoja, gdje se u okviru mentorskog procesa dva, tri mjeseca privikavao na jasno definiran način rada na koji Poslovna inteligencija funkcionira. Nakon toga ponuđena mu je pozicija technical leada za Data Privacy Manager, koju obavlja godinu dana i dva mjeseca.

Kako dobiti posao u Poslovnoj inteligenciji

Ramadanović se našao s obje strane stola kad je riječ o zapošljavanju u Poslovnoj inteligenciji, pa smo ga upitali da pobliže opiše selekcijski proces te osobine, znanja i vještine koje traže od budućih kolega. “Prvo se temeljem oglasa za radno mjesto filtriraju potencijalni kandidati, i to prema vještinama, načelima i vrijednostima”, rekao nam je Ramadanović. “Zatim slijedi testiranje - psihološki test i test područja koji je vezan za radno mjesto. Konkretno, za radno mjesto developera šalju se programerski testovi koji nisu specifični, osmišljeni su za testiranje načina razmišljanja u rješavanju problema. Ako prođete tu fazu, čeka vas intervju.”

“Technical lead je uloga koja obuhvaća puno aktivnosti iz drugih organizacijskih uloga kao što su projektni menadžer, senior developer, lead developer ili lead architect”, Goran Ramadanović, vodeći razvojni inženjer i technical lead na razvoju Data Privacy Manager rješenja u Poslovnoj inteligenciji.

3

“Rekao bih za početak da ljudi koji dolaze u moj tim definitivno moraju dijeliti naše vrijednosti. Druga stvar koju uvijek navodimo je poznavanje potrebnih tehnologija. Konkretno za Data Privacy odjel bitno je poznavanje Microsoft tehnologija, .NET Corea te svega što se veže uz .NET. Međutim, ono što obično kažem ljudima kada dođu na razgovor za posao jest da nije bitno koliko specifičnog tehničkog znanja imaju, koliko je bitno da imaju razvijen sustav kritičkog razmišljanja i kvalitetno izražene problem-solving skillove. Ključno je da se razumijemo da je učenje proces i da je to nešto što mi očekujemo”, ističe Ramadanović te dodaje kako je veliki plus ako se zanimate za nove tehnologije i metodologije razvoja softvera te ako ste, uz formalno obrazovanje, sa strane radili na praktičnim projektima i rješavali prave poslovne probleme.

Cilj opravdava sredstvo: Unatoč tome što su Microsoft partner, developeri Poslovne inteligencije su tehnološki agnostici. Služe se svim dostupnim tehnologijama da riješe problem.

5

“Ako dobijete posao, uključujemo vas u mentorski proces, čija je svrha da se što bolje uklopite u postojeću klapu.” Uz standardni mentorski proces, također imaju mentorski proces za ljude koji su nedavno završili fakultet ili su pred završetkom fakulteta. Poslovna inteligencija održava BIRD Academy program, o kojem Ramadanović kaže da u jako malo vremena daje jako puno znanja o poslu kojim se bave te praktički priprema novopečene (pred)diplomce za radnu poziciju u firmi. “Najbolji se biraju i onda ostaju”, dodaje Ramadanović.

Brojne mogućnosti za razvoj karijere

“Uz konzalting u kojem kolegice i kolege razvijaju i implementiraju analitička i big data rješenja za konkretne klijente, kao core biznis kojim se Poslovna inteligencija bavi već skoro 18 godina, razvoj softvera unutar Poslovne inteligencije odvija se u dva odjela. U odjelu Inovacija i razvoja bavimo se suvremenim tehnologijama kao što su AngularJS, Node.js i MongoDB gdje testiramo razne ideje i gradimo business case-ove vezane uz IoT, AI i sl. U Data Privacy odjelu uglavnom koristimo Microsoftov full stack te razvijamo Data Privacy Manager softver. U procesu prilagodbe na posao sa zaposlenicima razgovaramo o tome gdje se oni vide te se grade planovi razvoja karijera u skladu s potrebama firme i uvažavajući želje zaposlenika kad god je to moguće.”

“Ima posla za sve. Nađi svoje mjesto pod suncem, preuzmi odgovornost, samo-organiziraj se, upravljaj svim zadacima tako da su odrađeni na vrijeme, da su odrađeni kvalitetno i da su svi rokovi ispoštovani,”, savjetuje Ramadanović sve buduće kolege i one koji to žele postati.

na vrh članka

Više vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next