Menu

Dodijeljeno 300 radnih dozvola, a u Hrvatsku se doselilo svega 27 stranih IT stručnjaka Istaknuto

Dodijeljeno 300 radnih dozvola, a u Hrvatsku se doselilo svega 27 stranih IT stručnjaka

HGK su predstavljeni rezultati rezultati Analize hrvatske IT industrije 2008. – 2017. koju je naručilo Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore.

Hrvatska IT industrija u 2017. godini ostvarila je ukupni prihod od preko 21 milijardu kuna, od čega je 6 milijardi došlo iz izvoza. Sektor se lani sastojao od 4649 tvrtki (4 posto ukupnog broja tvrtki u zemlji) i 28.347 radnih mjesta, s tim da broj zaposlenih u zadnjih pet godina raste po prosječnoj stopi od 8,5 posto. Prosječna mjesečna neto plaća isplaćena zaposlenicima dosegnula 7722 kune, što je za 44 posto više od prosjeka ostatka gospodarstva. Podaci su to iz Analize hrvatske IT industrije 2008. – 2017. koju je naručilo Udruženje za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore i koja je predstavljena danas u HGK.

Predsjednik Udruge za IT HGK Nikola Dujmović, rekao je da Udruga nastoji biti suradnik države u razvoju IT-a čemu služi i analiza stanja u toj djelatnosti rađena prema međunarodnim standardima. "Hrvatska je po razvijenosti IT-a u donjoj trećini ljestvice među članicama Europske unije", navodi Dujmović

Dalibor Subotičanec iz SPAN-a detaljnije je predstavio studiju kazavši kako je IT industrija u prosjeku rasla 3,8 posto u promatranom razdoblju. „U strukturi prihoda najviše sudjeluju uslužne tvrtke IT-a te trgovci opremom i softverom. Izvoz je u krizi tri godine bio u padu, no od 2012. se oporavlja i solidno raste, po prosječnoj stopi od 6,7 posto. Zanimljivo je da se struktura izvoza od 2008. do danas transformirala, narastao je udio uslužnih tvrtki. Od 2008. do 2017. stvoreno je preko 11.500 radnih mjesta, što se na prvi pogled ne čini puno, ali ako uzmemo u obzir da je cijela industrija 2008. zapošljavala 17.000 ljudi te da je ukupan broj zaposlenika u zemlji drastično pao, onda se ta slika mijenja“, pojasnio je Subotičanec, osvrnuvši se potom i na negativne nalaze analize.

Na panel raspravi pod nazivom „Hrvatska IT industrija – idućih pet godina“ sudjelovali su Nikola Dujmović, Boris Žitnik iz Omnia Consulta, Ivan Maglić iz Calista i Gartnera Adriatic, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne Inteligencije i CISexa te Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge.

Cvetic Orescanin Zitnik Dujmovic Maglic Balen VIDIClanakVelika

Hrvoje Balen je rekao da nam je izvoz snažno rastao jer i je i Europa rasla. Među najvećim problemima ističe podatak da imamo malo stranih studenata, kao i malo stranih stručnjaka koji dolaze u Hrvatsku jer im nismo atraktivni. "Prošle godine bila je kvota uvoza za 300 stranih IT-evaca, no iskorišteno je samo 27. Slično će biti i ove godine jer nismo interesantni strancima", zaključio je Balen.

„Mi poslujemo na najvećem tržištu na svijetu. Jako ovisimo o stanju u ostaloj industriji jer ako nema naručitelja digitalnih rješenja nema ni našeg razvoja. Vani vas objeručke prihvaćaju ako imate potrebna znanja. Mi imamo problem obrazovanja i moramo promijeniti mentalni sklop u državi kako bismo napredovali. Ako se ne promijenimo i okrenemo se digitalizaciji, nastavit ćemo stagnirati u donjoj trećini na razini EU“, istaknuo je Nikola Dujmović i naglasio potrebu okrupnjavanja jer imamo veliku neravnotežu između malih i velikih tvrtki na tržištu.

Boris Žitnik je izjavio kako je ova studija vrijedna jer je istražila tvrtke koje se bave IT-jem, a ne one koje su samo registrirane u tom sektoru. „Važno je razlikovati industriju i tržište, tržište je ono što su kupili krajnji korisnici. Ako je prihod IT industrije 20 milijardi, onda je vrijednost tržišta u pravilu upola manja, oko 10 milijardi“, pojasnio je Žitnik. 

Ivan Maglić je poručio kako sve kompanije u sektoru moraju razumjeti našu IT industriju i onda prezentirati ono što treba, tamo gdje treba. „Zašto tražimo neke stvari i s kojim argumentima, to moramo znati. Moramo sami znati braniti industriju, zaštititi njezin dignitet. Potencijal tržišta da apsorbira naše proizvode je važan, na to moramo staviti naglasak u budućim studijama“, rekao je.

„Ambicije koje IT kompanije imaju su veće od kapaciteta hrvatskoga tržišta. Svi mi smo 2008. morali birati hoćemo li otpuštati ljude ili izaći na vanjsko tržište pa smo se, naravno, odlučili za potonje. Tamo smo kao tvrtke dobili više cijene za naše proizvode, pravnu sigurnost i nove prilike, ali time je naše IT tržište izgubilo“, naglasila je Anita Cvetić Oreščanin.

na vrh članka

Više vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next