KOMENTAR TJEDNA: Java, C++ i Python najpopularniji programski jezici u 2015 ^Istaknuto

Osim Jave je iznenadila Scala koja je skočila za čak 25 pozicija nakon što je godinama bila između 30. i 50. mjesta na ljestvici. Zauzela je 25. mjesto na listi najpopularnijih programskih jezika, a stručnjaci iz TIOBE-ja predviđaju da bi po prvi puta u povijesti mogla ući među prvih 20.

Nakon Jave su najpopularniji programski jezici C kojeg preferira 15,7% korisnika te C++ s 7% korisnika. Među prvih deset su se još našli redom Objective-C, C#, JavaScript, PHP, Python, Visual Basic te Visual BasicNET.

Zanimljivo da je na Codeevalu, internetskoj platformi na koju se developeri iz cijeloga svijeta mogu prijaviti, razvijati aplikacije te osvajati nagrade, najpopularnije rangiran programski jezik Python s čak 31,2% korisnika, koji je na listi TIOBE-a na osmom mjestu s 2,7% korisnika. Nakon Pythona, 19,6% korisnika Codeevala je rangiralo Javu kao drugi najpopularniji, a slijedi ju C++ s 9,8%.

Koliko u svemu tome ima istine je za IT Biz Crunch komentirao Dimitar Georgievski, naš stručni suradnik i bivši FER-ovac sa stalnom radnom adresom u New Yorku.

"Ti izvještaji su dobri kao indikacija trendova ali ne treba ih generalizirati i izvoditi zaključke o spremnosti ili superiornosti jednog jezika nad drugim. Python je recimo postao standard za sve. Njega koriste od administratora koji jedva mogu napisati dvije linije koda do znanstvenika za obradu velike količine podataka. Što je najbitnije, Google mu je dao veliki bump tako što je zaposlio Gvida, osnivača Pythona. Mislim da ovi izvještaji više koriste mladim informatičarima kad su u nedoumici što da nauče kako bi povećali svoje šanse za zapošljavanje. Zanimljivo je da i kad se Python pojavio važio je kao niche jezik koji se koristi od strane male grupe hakera. Sad je dobio mjesto koje je prije pripadalo Javi i to zasluženo jer Java je još uvijek nepotrebno komplicirana. Ono što je zanimljivo za Javu je da je postala platforma iliti radna okolina za druge jezike - od Pythona, JavaScripta, do Clojurea, Erlanga, i Haskella.

Iskreno ne vjerujem da će funkcionalni jezici postati dominantni ali ono što se dogodilo je da su svi imperativni jezici ukomponirali tzv. lambda kalkulus. Čak i C++ koji se koristi u financijskim institucijama ali vjerojatno ne baš često na drugim mjestima. Vrlo velika većina programera neće moći savladati funkcionalni način razmišljanja ili razmišljati logikom pontera pa će se držat onog što znaju - Jave, Pythona, i Rubyja. Menadžeri velikih korporacija neće nikad riskirati i probati nešto novo već će raditi ono što većina drugih radi bez obzira na potencijalnu uštedu od upotrebe nove tehnologije i povećanja produktivnosti i profita, tako da je inovacija uvijek prepuštena malim firmama ili par internet kompanija kao Google, Facebook itd.

Ono s čim bi trebalo komplementirati ove izvještaje su projekti u kojima se tehnologije koriste. Recimo za aplikacije gdje su bitne skalabilnost, distribuirana priroda i vrijeme odgovora klijentu C no i Erlang, Elixir, Haskell, Scala su se već dokazale na velikim projektima. JavaScript je jaka pogotovo zbog Web 2.0 i NodeJS platforme i jedan je od prvih tehnologija koja je uvela funkcionalne elemente, puno prije nego je itko pričao o tome. Primjerice Atom editor od GitHub-a je fenomenalni primjer jedne JS aplikacije koja izgleda kao da je napravljena za desktop.

Svaki programski jezik ima određenu domenu namjene u kojoj se ističe načinom rješavanja određenih problema. Htjeli to ili ne, svatko od nas bit će prinuđen savladati nekoliko jezika u toku svoje karijere. U procesu uzdizanja jednog poliglote bitna je, ako ne i najbitnija, spoznaja jednostavne činjenice. Poznavanje sintakse novog jezika nije pokazatelj sposobnosti korištenja nove tehnologije. Prava moć, neovisno o jeziku, dolazi iz poznavanja procesa rješavanja različitih problema. U svijetu informatike znanje rješavnja problema se može sumirati sa poznavanjem algoritama, što pak povlači za sobom barem osnovno vladanje matematičkim alatima kao što su recimo linearna algebra, skupovi, statistika, i teorija vjerojatnosti.

Poznavanje algoritama je uvijek bilo na cijeni, ali njihova vrijednost je tek sada skočila s dominacijom tzv. BigData i distribuiranih sustava. Često se i obični administratori pronađu u nezavidnoj situaciji na intervjuima pokušavajući objasniti kako bi prebacili nekoliko petabajta s jedne udaljene lokacije na drugu, kako bi sortirali količinu podataka na kompjuteru sa 10x manje RAM-a, i najbrže našli dali je neki veliki integer eksponent broja dva." smatra Georgievski.