Intervju: Lana Dinić - Flagship Pioneering ^Istaknuto

Istaknula je ključnu ulogu platformske tehnologije i umjetne inteligencije u ubrzavanju razvoja lijekova, uz naglasak na važnost strateškog planiranja i pristupa kapitalu za uspjeh startupova. Naglasila je potrebu za razmišljanjem o komercijalnom potencijalu i široj primjeni inovacija, ističući razlike između europskog i američkog pristupa, gdje je pristup kapitalu često ograničavajući faktor. Izrazila je entuzijazam za povezivanje s hrvatskim startupima i istraživanje sljedećih koraka za pionire u biotehnološkoj industriji.

Što je to Flagship Pioneering?

Flagship Pioneering je jedan od najvećih fondova u Americi, sa sjedištem u Bostonu, koji je, uz San Francisco, ključni centar za razvoj novih tehnologija i inovativnih pristupa u proizvodnji lijekova. Boston je poznat kao jedan od glavnih svjetskih centara za biotehnologiju, zajedno s tri velika fonda koja se smatraju najinovativnijima, a Flagship Pioneering je jedan od njih. Postoji već oko 25 godina, a vodi ga gospodin Nubar Afeyan.

Naš najveći uspjeh je biotehnološka tvrtka Moderna, koja se danas može nazvati farmaceutskom tvrtkom, poznata po razvoju cjepiva protiv COVID-19. Moderna je razvila platformsku tehnologiju – takozvane Platform Technologies. Ove tehnologije omogućuju stvaranje velikog broja lijekova jer su uspostavile novi način liječenja, primjerice, kroz mRNA terapeutike, što je nova modalnost u medicini. Osim toga, bavimo se i genetskom terapijom, staničnom terapijom i drugim inovativnim pristupima koji omogućuju primjenu jedne tehnologije na više zdravstvenih ili poljoprivrednih problema, poput održivog razvoja poljoprivrede.

Zašto ste odlučili sudjelovati na konferenciji Nuqleus Liftoff?

Kada sam čula za ovu konferenciju i povezala se s Matijom, jako me zanimalo kako se mogu povezati s hrvatskim startupima i kako možemo zajedno stvoriti nešto značajno. Razgovarala sam s nekoliko startupova koji su prisutni ovdje, a s nekima tek planiram razgovore. Biotehnologija je izuzetno kapitalno intenzivna industrija – potrebno je ogromno ulaganje da biste razvili inovaciju. Međutim, s pojavom umjetne inteligencije (AI), strojnog učenja (ML) i generativnog AI, industrija se donekle demokratizira. Sve više se fokusiramo na to kako iskoristiti AI za ubrzavanje razvoja lijekova, jer trenutno proces od ideje do pacijenta traje između 10 i 15 godina.

Nekoliko kompanija koje sam vidjela na popisu sudionika ove konferencije već koristi AI za stvaranje boljih inovacija. Iako još nemamo potpuni dokaz koncepta, već postoje primjeri malih molekula i antitijela generiranih uz pomoć AI-ja, koji su sada u kliničkim ispitivanjima. Osobno sam radila na molekuli gdje smo od ideje do kandidata za lijek (DC) stigli u samo godinu i pol, što je prije bilo nezamislivo. AI je transformirao proces, a klinički podaci pokazuju poboljšanja.

Ipak, u početku su postojale sumnje hoće li regulatorna tijela prihvatiti lijekove generirane AI-jem, zbog straha od potencijalnih toksičnih komponenti. No, AI je značajno ubrzao rani razvoj lijekova, a s razvojem tehnologije i većom količinom podataka, očekujemo daljnja poboljšanja.

Investira li Flagship Pioneering u kvantno računarstvo uz pomoć AI-ja?

Trenutno ne, više smo korisnici kvantnog računarstva nego investitori. Naš fokus je na primjeni AI-ja u biotehnologiji, a ne na razvoju računalnih tehnologija. Ipak, ništa nije isključeno, ali trenutno nije naš prioritet.

Koje kvalitete i inovacije tražite kod startupova u ranoj fazi?

To je odlično pitanje. Gledam kvalitetu tima i njihov trud u tome da shvate sve potencijalne probleme i procese potrebne za plasiranje inovacije na tržište. Važno je da razumiju regulatorne i uobičajene prepreke. Često ljudi iz akademskog svijeta imaju drugačije ciljeve od onih potrebnih za razvoj lijekova, jer nisu svjesni tih razlika. Edukacija i razgovori s iskusnim stručnjacima pomažu premostiti taj jaz. Prvo što primijetim je jesu li razmislili kako njihova ideja može postati proizvod, a ne samo znanstveni rad.
Strast je ključna – moraju vjerovati da rješavaju veliki problem. Također, planiranje je presudno: što ću dobiti za uloženi novac, koji su ključni koraci (milestones), i kako će oni omogućiti daljnje financiranje.

Kako biste ocijenili klimu za inovacije u Hrvatskoj ili u ovom dijelu Europe? Postoji li potencijal za rast ili smo još daleko od tog načina razmišljanja?

Problem nije nužno u načinu razmišljanja, već u pristupu kapitalu, koji je ograničavajući faktor. Moja generacija bila je sklonija izbjegavanju rizika, ali današnja generacija je hrabrija. Američki sustav omogućuje veće rizike jer postoji veća društvena stabilnost. Međutim, pristup kapitalu ostaje ključni izazov.

Da bi ideja iz rane faze ili dokaz koncepta prerastao u proizvod koji generira prihod, potrebni su milijuni dolara – 10, 20 ili 30 milijuna. U Europi se radi s mnogo manjim iznosima, a startupi često daju velike udjele za male investicije, što u Americi smatraju nedostatnim. Kasnije je teško povratiti taj kapital.

Koji savjet biste dali deep tech startupima koji se predstavljaju investitorima na konferencijama?

Ključno je razumjeti komercijalni potencijal vlastite inovacije. U razvoju lijekova, primjerice, postoji ideja, zatim razvoj, ali morate znati kome je proizvod namijenjen. Za svaku inovaciju, startupi često vide samo prvi korak ili rješenje, ali moraju biti maštovitiji i razmisliti o drugim primjenama, tko će ih koristiti i kako će to donijeti uštede ili prihode. U SAD-u startupi često daju velika obećanja o zaradi ili poboljšanju života, što definira njihovu vrijednost.

Investitori u SAD-u znaju da su ta obećanja često pretjerana i rade vlastite procjene, ali čak i ako je samo trećina ili desetina tih obećanja istinita, to može biti vrijedno ulaganje. U Europi, viđala sam pitcheve gdje startupi ne razmišljaju dovoljno o monetarnoj vrijednosti svoje inovacije. Kažu: „Može se koristiti za ove primjene“, ali ne definiraju kolika je financijska vrijednost. Kada se obraćate investitoru, morate znati tu vrijednost kako biste sklopili dobar posao.

Kako obrazovni sustav može pomoći?

Nisam bila u Hrvatskoj 30 godina, pa ne znam kako se obrazovni sustav promijenio, ali znam kakav je bio. Snaga američkog sustava je u tome što sam, primjerice, studirala biokemiju i međunarodne odnose, uz tečajeve ekonomije i politike. Iako sam biokemičar, ti tečajevi dali su mi širu perspektivu.

Ne moram biti stručnjak za ekonomiju, ali razumijem je bolje od nekoga tko je nikad nije učio. U našem području poslovne škole su sada dostupne, što prije nije bio slučaj. Možete završiti bilo koji fakultet i upisati poslovnu školu da naučite poslovne vještine.

No, nije nužno potrebna poslovna škola – nekoliko predmeta iz ekonomije ili poslovanja može pomoći znanstvenicima da razumiju kako pretvoriti znanost u vrijednost. To bi bila najveća prednost za inovatore.