Bivša astronautkinja NASA-e Zagrebu otkrila tajne svemira Istaknuto
Marsha Ivins na predavanju u Tehničkom muzeju, izvor: IT Biz Crunch
Čovjek je oduvijek bio fasciniran zvjezdama iznad sebe. Tako su 1961. Amerikanci odlučili poslati čovjeka na mjesec što je označilo i utrke s Rusima za osvajanje svemirskog prostora. Neil Armstrong je 1969. godine napravio "mali korak za čovjeka a veliki za čovječanstvo". Tom je pričom Marsha Ivins započela svoje predavanje u kino dvorani Tehničkog muzeja u petak navečer. Marsha je bivša astronautkinja NASA-e koja je u razdoblju od 11 godina sudjelovala je na pet letova američkog space shuttlea, provevši ukupno 55 dana u svemiru, od čega je njezin najdulji boravak u orbiti oko Zemlje trajao 14 dana.
Svoje je predavanje počela pregledom povijesti razvoja svemirskog programa u Americi kao i u Kini i Rusiji. Najveći dio predavanja posvetila je životu na International Space Stationu te spomenula da je završen 2011. godine tako da su space shuttleom vukli dio po dio u svemir i potom ih spajali. Prepričavala je razne zgode i nezgode u životnim uvjetima bez gravitacije. Zanimljivo je bilo čuti i vidjeti čime i kako se hrane astronauti, kako i gdje spavaju u svemiru te kako provode svakodnevnicu.
U svemiru je primjerice kruh zabranjen jer se mrvi, pa se hrane uglavnom tortiljama te raznim dehidriranim proizvodima koji su posebno vakumirani na Zemlji. Svaka tri do četiri mjeseca im sa Zemlje zalihe donosi poseban teretni svemirski brod, koji natrag na Zemlju odnosi njihov otpad, što znači da tih nekoliko mjeseci moraju živjeti sa svojim smećem i fekalijama. Svaki dan moraju vježbati minimalno dva sata jer beztežinskom stanju tijelo nema nikakav otpor, dok se na Zemlji svakom radnjom koju radite borite protiv gravitacije pa tako i vježbate tijelo.
Nakon živopisnih opisa i slika života na ISS-u Marsha je pokazala fotografije raznih kutaka Zemlje fotografirane iz svemira. Svoje je predavanje završila pitanjem misije na Marsu, koliko je izvediva i realna te se osvrnula na komercijalna putovanja u svemir, te o pitanjima čovjeka u svemiru u budućnosti. Inače, američka vlada financira ISS do 2020. i nitko ne zna što će s njim biti nakon toga.
