Europa kao tehnološki lider — na papiru Istaknuto
- Napisao/la TK
MWC panel 6G
Foto by VIDI
Europa se ponovno nalazi u poznatoj dilemi: ima znanje, ima industriju, ima ljude — ali nema uvjete u kojima bi sve to moglo prerasti u globalnu prednost. Rasprava o 6G-u na panelu MObile World Congressa 2026 samo je najnoviji primjer tog obrasca. Dok druge regije agresivno konsolidiraju tržišta, ubrzavaju implementaciju i stvaraju investicijske megacentre, Europa se i dalje bori s vlastitim granicama, doslovno i metaforički.
Sudionici izvrsnog panela na Mobile World Congressu u Barceloni ove godine, tematizirala je 6G i ulogu Europe u tome. "Teška četvorka" panela bili su Mikael Bäck, VP Group Funcion Technology iz Ericssona, pa Cayetano Carbajo, Global CTIO Telefonice, zatim Quentin van de Geer, VP Engineering Space digital Airbus Defense & Space te Laurent Jaffart, direcotr of Connectivity, iz europske evemirkse agencije ESA.
Složili su se da Europa posjeduje ključne elemente za vodstvo u 6G eri: inovaciju, standardizacijske institucije i visoko kvalificiranu radnu snagu. No ta se prednost sve teže pretvara u stvarnu moć. Mikael iz Ericssona upozorio je da europski operatori posluju na tržištu koje je „premalo i presitnjeno“ da bi omogućilo razmjere potrebne za globalnu konkurentnost. Usporedba s Indijom i Kinom, gdje jedan operator može imati stotine milijuna korisnika, jasno pokazuje koliko je europski model ograničavajući.
Cayetano iz Telefonice dodatno je naglasio da Europa zaostaje u implementaciji 5G Standalone mreža i razvoju umjetne inteligencije — dvaju temelja na kojima će se graditi 6G. Njegov oprezni optimizam da Europa još može nadoknaditi zaostatak zvuči više kao upozorenje nego kao ohrabrenje.
U raspravi o otpornosti mreža, Airbusovi predstavnici otvorili su pitanje koje nadilazi telekom industriju: može li Europa uopće garantirati vlastitu tehnološku sigurnost? Quentin je istaknuo da buduće mreže moraju biti izgrađene na raznolikosti — tehnološkoj, infrastrukturnoj i opskrbnoj. Integracija zemaljskih i satelitskih mreža, razvoj vlastitih satelitskih konstelacija poput IRIS² i ulaganje u europsku proizvodnju čipova nisu samo tehničke odluke, nego političke.
Laurent iz ESA-e je otišao korak dalje, upozorivši da Europa mora razviti „3D arhitekturu“ mreža kako bi uklonila jedinstvene točke kvara. U svijetu u kojem se geopolitički pritisci prelijevaju u tehnološke sustave, pitanje otpornosti više nije luksuz nego preduvjet i nužnost.
Zanimljiv pomak u raspravi donio je Cayetano, koji je koncept otpornosti proširio na širi okvir „pouzdanosti“. U njegovoj interpretaciji, pouzdanost je spoj sigurnosti, privatnosti, performansi i suvereniteta — vrijednosti koje europski potrošači i institucije sve više očekuju. Time je otvorio pitanje koje će obilježiti sljedeće desetljeće: može li Europa izgraditi digitalni ekosustav koji je istovremeno konkurentan i usklađen s vlastitim vrijednostima?
Integracija zemaljskih i nezemaljskih mreža (NTN) prepoznata je kao jedna od najvećih prilika za Europu. Airbus i drugi sudionici istaknuli su da takva arhitektura ne donosi samo sigurnost, nego i učinkovitiju raspodjelu energije i mrežnih resursa. No da bi se to ostvarilo, Europa mora razviti vlastite AI laboratorije usmjerene na optimizaciju mreža — područje u kojem trenutačno zaostaje.
Panel je jasno identificirao nekoliko dubokih slabosti: fragmentirano tržište koje onemogućuje razmjere, investicijsko okruženje koje odbija dugoročne projekte, sporost u implementaciji 5G SA mreža, tehnološki jaz u umjetnoj inteligenciji, ovisnost o uvozu ključnih komponenti. Sve su to problemi koji se ne mogu riješiti tehnološkim inovacijama, nego političkim odlukama.
Zanimljivo je da su se svi sudionici, bez obzira na sektor, složili oko jedne stvari: Europa neće uspjeti bez snažnog, strateškog partnerstva između javnog i privatnog sektora. Mikael je pozvao na stvaranje paneuropskog plana mrežnih kapaciteta, Laurent na smanjenje fragmentacije i lakši pristup financiranju, Cayetano na poticanje implementacije, a Quentin na sustavne demonstracijske projekte velikih razmjera.
Što zapravo stoji između Europe i 6G vodstva?
U konačnici, pitanje nije može li Europa razviti 6G - može. Pitanje je može li stvoriti uvjete u kojima će se ta tehnologija razvijati, implementirati i komercijalizirati brzinom koja odgovara globalnoj utrci. Ako se nastavi oslanjati na postojeći model, Europa riskira da ponovno bude inovator bez tržišta, vizionar bez investicija i lider u standardima, ali ne i u primjeni.
Kako se Europa želi pozicionirati u digitalnoj geopolitici sljedećeg desetljeća? Biti će to politička odluka na kraju i čuvanje nacionalnih interesa velikih članica. To neće biti dovoljno da Europa postane globalni leader što su inače slatki snovi EU činovnika, osim da to bude i dalje- samo na papiru.