Jedna od ponavljajućih mantri kroz te godine u razgovoru s dionicima iz industrije bio je studentski manjak iskustva rada na (realnim) projektima. I dok je temeljno teorijsko znanje u većini slučajeva neupitno, osim iskustva u praktičnoj primjeni te teorije, izazov je izgraditi komunikacijske vještine i mogućnost kvalitetne suradnje s timom na projektu.

Obvezna stručna praksa

I dok su zavodi na domaćim IT fakultetima oduvijek nudili rad na znanstvenim i istraživačkim projektima, obrazovne institucije su to od opcije pretvorile u nešto što većina studenata može, a na nekim fakultetima i učilištima i mora odraditi. Tako, primjerice, RIT Croatia i osječki FERIT imaju programe obvezne stručne prakse koji upravo omogućuju studentima da razviju niz vještina koje su prepoznate kao bolne točke u procesu obrazovanja. S jedne strane, vodeći hrvatski fakulteti aktivno rade s poznatim domaćim tvrtkama, pa odlaskom na stručnu praksu studenti imaju priliku iz prve ruke vidjeti procese svjetski uspješnih kompanija. Istovremeno je to odlična prilika za stvaranje kontakata i taj networking nerijetko postaje ključan u razvoju karijere. Neki studenti odmah ostaju u krugu kandidata te se zapošljavaju kod tvrtki gdje su odradili stručnu praksu.

Čak i u slučajevima kada do toga ne dođe, zajednički rad na realnim projektima omogućuje upoznavanje primjene tehnologije, shvaćanje koncepta rada u timu, i razvoj komunikacijskih vještina koje su komplementarne snažnoj teorijskoj osnovi baznih znanja. RIT Croatia inzistira na radovima studenata koji se baziraju na suradnji na stvarnim projektima u industriji. Zagrebački FER, osim mogućnosti ljetnih praksi kroz brojne suradnje s tvrtkama, ima cijeli niz znanstvenih i istraživačkih projekata koji rade na cutting-edge tehnologijama i omogućuju studentima da obogate znanja relevantnim tehnološkim spoznajama koje nadograđuju ono naučeno unutar kurikuluma. Zanimljiv je način na koji je ovakva nadogradnja riješena na Sveučilištu VERN’, iz kojeg poručuju:
„Osim stručne prakse, teorijska znanja primjenjuju i kroz rješavanje semestralnih projektnih zadataka na studiju, uz podršku svojih profesora u ulozi akademskih mentora, te predstavnika tvrtki u ulozi poslovnih mentora. U oba slučaja, iskustva studenata su izuzetno pozitivna jer poslodavci hvale njihovu motiviranost i tehničku pripremljenost, a većina ih nakon prakse ili projektnih rješenja ostvaruje suradnje ili zaposlenja u tim tvrtkama.“

RIT Croatia, osim što nudi američku i hrvatsku diplomu, fokusiran je na multidisciplinaran pristup i koncept T-shaped obrazovanja. Voditelj studija Informacijske tehnologije dr. sc. Alan Mutka naglasio je: „Fokus obrazovanja koje nudi RIT upravo je priprema studenata za potrebe tržišta rada. Poslodavci danas sve više cijene studente i diplomante sa stečenim radnim iskustvom i razvijenim praktičnim znanjima. Na RIT Croatia to postižemo kroz akademsku izvrsnost uz fokus na iskustveno učenje u učionici i izvan nje, što uključuje i stjecanje stvarnog radnog iskustva kroz program obavezne stručne prakse u trajanju do 800 sati.“

Obostrana korist

Suradnja fakulteta i tvrtki donosi obostranu korist koja se očituje na više razina i definicija je „win-win“ formule. Domaće kompanije dobivaju potencijalne kandidate, fakulteti studentima omogućuju iskustvenu nastavu, a na primjeru osječkog FERIT-a vidljivo je da se ta suradnja razgranala i izvan tih okvira. Iz osječkog fakulteta su nam opisali kako industrija nadograđuje sam studij.
„Suradnja uključuje i zajedničke projekte, gostujuća predavanja te prilagodbu nastavnih sadržaja kroz komunikaciju s poslodavcima i alumnima. Predstavnici partnerskih tvrtki sudjeluju u radu Povjerenstva za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja, čime dodatno doprinose razvoju FERIT-ovih studijskih programa. Primjerice, u suradnji s tvrtkama IBM i CROZ, osnovana je FERIT Mainframe akademija i uveden je novi fakultativni kolegij Osnove Mainframe tehnologije, koji studente uvodi u svijet mainframe sustava.“

U ovom tekstu osvrnuli smo se na poslovne rezultate vodećih hrvatskih tehnoloških tvrtki, a većina njih na popisima je suradnika domaćih IT fakulteta i učilišta. Tako je FER predstavio kako pred studente stavlja realne izazove:
„FER surađuje s gotovo 400 poduzeća i institucija, a ta suradnja uključuje ne samo stručne prakse nego i istraživačke projekte, razvoj vještina, gostujuća predavanja te savjetodavnu ulogu u razvoju budućih nastavnih programa. Suradnja uključuje i zajednički rad na tehnološkim rješenjima, razvoju proizvoda, kao i uključivanje studenata u stvarne inženjerske izazove. Zahvaljujući ovoj mreži suradnji, studenti FER-a imaju priliku razvijati sami sebe.“
Vjerujemo kako će budućim studentima ove spoznaje biti korisne kod odabira željenog fakulteta i usmjeravanja svoje poslovne karijere. Nakon ovih uvodnih riječi, donosimo detaljan pregled što svaka od visokoškolskih institucija nudi povrh standardnog kurikuluma i na koji način pred svoje studente stavlja izazov stručnih praksi i rada na stvarnim projektima kod partnerskih tvrtki iz realnog sektora.

VERN:

Tehnološki projekti i stručna praksa – Studenti VERN-a aktivno sudjeluju u tehnološkim projektima kroz obvezne stručne prakse, koje ih pripremaju za rad u privatnom sektoru

https://www.vidi.hr/Non-Tech/Hrvatska/VERN-Tehnoloski-projekti-i-strucna-praksa

RIT Croatia:

800 sati obvezne stručne prakse – RIT Croatia zahtijeva do 800 sati obvezne stručne prakse unutar akademskog programa, što studentima omogućuje stjecanje stvarnog radnog iskustva u profesionalnom okruženju

https://www.vidi.hr/Non-Tech/Hrvatska/RIT-Croatia-800-sati-obvezne-strucne-prakse

FERIT:

Obvezna praksa te rad u tvrtkama – FERIT surađuje s više od 545 tvrtki te studentima nudi obaveznu praksu kroz koju stječu profesionalne kontakte i praktične vještine

https://www.vidi.hr/Non-Tech/Hrvatska/FERIT-Obvezna-praksa-te-rad-u-tvrtkama

FER:

Praksa na realnim inženjerskim zadacima – Na FER-u studenti rješavaju realne inženjerske zadatke u suradnji s gotovo 400 poduzeća i institucija, integrirajući istraživački rad u svoje obrazovanje

https://www.vidi.hr/Non-Tech/Hrvatska/FER-Praksa-na-realnim-inzenjerskim-zadacima

ivan bešlić: Suosnivač i CSO Sofascorea predstavio je program Sofascore Akademije, edukacijskog programa namijenjenog studentima

Sofascore Akademija 

Sofascore je svjetski poznata aplikacija za praćenje sportskih rezultata koja kao most između tvrtke i studenata ima Sofascore Akademiju. Kako bi dobili pogled iz industrije na važnost razgovarali smo s CSO-om jedne od vodećih domaćih IT tvrtki Sofascore, Ivanom Bešlićem. 

 Koliko stručna praksa u vašoj tvrtki pomaže studentima u stjecanju praktičnih vještina koje su potrebne na tržištu rada? Možete li podijeliti konkretan primjer uspješne prakse? 

Sofascore već godinama provodi Sofascore Akademiju, edukacijski program tijekom kojeg polaznici stječu znanja iz suvremenih tehnologija koje naši timovi svakodnevno primjenjuju na aplikaciji koju koristi 25 milijuna korisnika mjesečno. Edukacija traje tri mjeseca, održava se online i uživo u sjedištu tvrtke, a program vode iskusni inženjeri, često bivši polaznici Akademije. 

 Na koji način vaša tvrtka identificira vještine i znanja koja očekujete od diplomanta IT fakulteta pri zapošljavanju? Koliko su iskustva stečena tijekom stručne prakse presudna u procesu selekcije? 

Od diplomanta očekujemo temeljna znanja, razumijevanje struktura podataka, osnove objektno orijentiranog programiranja i barem jedan programski jezik. No, još važnije su logičke vještine i sposobnost kritičkog razmišljanja, jer vjerujemo da se konkretne tehnologije mogu brzo savladati uz takvu osnovu. 

Iskustva iz stručne prakse su korisna, ali nisu presudna, mnogi naši zaposlenici razvili su se profesionalno tek nakon što su nam se pridružili. Ključan je potencijal za učenje, a ne kompletna tehnička spremnost već na ulasku u industriju. 

 Smatrate li da trenutni studijski programi na IT fakultetima dovoljno pripremaju studente za zahtjeve industrije? Koje biste promjene ili poboljšanja predložili? 

Hrvatski fakulteti već danas proizvode izvrsne stručnjake, no prostor za napredak postoji u boljem povezivanju obrazovnog sustava s industrijom. Kroz suradnju i izvannastavne aktivnosti, studenti bi mogli već od prvog dana studija dobivati uvid u stvarne zahtjeve tržišta rada, što bi dodatno povećalo njihovu spremnost za ulazak u profesionalni svijet. 

Koliko je važno da studenti tijekom stručne prakse rade na stvarnim projektima u odnosu na simulirane ili manje zahtjevne zadatke? Kako vaša tvrtka pristupa ovom pitanju? 

Rad na stvarnim projektima može imati i prednosti i nedostatke. S jedne strane, osoba može naučiti više jer se suočava s realnim izazovima, ali s druge strane, to može biti i ograničavajuće ako joj se ne povjeravaju zahtjevniji zadaci. Zato i stvarni i simulirani projekti mogu biti korisni, svaki na svoj način. 

 Možete li podijeliti inspirativnu priču diplomanta koji je putem stručne prakse u vašoj tvrtki započeo svoju karijeru i ostvario značajan doprinos? 

Jedan od inspirativnih primjera je Matija Oršolić, koji je kao student sudjelovao u Sofascore Akademiji i tijekom tog razdoblja razvio mobilnu verziju naše web stranice za tržišta sa sporim internetom. Njegovo rješenje se godinama koristilo, a Matija se nakon završetka edukacije pridružio našem timu u kojem i danas aktivno doprinosi razvoju naših proizvoda. 

Kompletan VIDI.edu prilog časopisa VIDI u digitalnom formatu možete pronaći na ovoj poveznici.