Menu

Toptal nudi bezbrojne mogućnosti developerima Istaknuto

Toptal nudi bezbrojne mogućnosti developerima

O freelanceingu se često mogu čuti neutemeljene zablude, poput onih da je to vrlo nesiguran način zarade i/ili da su freelanceri mahom lijene dangube koje drugačije ne mogu naći posao. U sredini gdje je simbol uspjeha dugogodišnji posao u firmi s redovnim primanjima, po mogućnosti malo iznad prosjeka, teško je shvatiti taj "buntovnički duh" koji tjera osobu da odbaci sve pogodnosti stabilnog radnog mjesta te postane freelancer.

U stvarnosti, biti freelancerom nije ništa luđe od upravljanja vlastitom firmom. I direktor firme i freelancer moraju dobar dio vremena provesti na traženje klijenata ili investitora za razvoj proizvoda te umrežavanje s drugim potencijalnim klijentima/zaposlenicima/stručnjacima iz branše. Pritom snose najveću odgovornost za kvalitetu rada/proizvoda i ugleda među konkurencijom. Dakako, razlika je u tome što direktori uglavnom upravljaju većom skupinom ljudi u firmi te moraju preuzeti odgovornost i za njih, dok freelanceri biraju gdje, za koga i koliko dugo će raditi. Savjestan i marljiv freelancer s dobrim portfolijom i reputacijom nikad se neće pretjerano brinuti za financijsku nesigurnost ili izrabljivanje od strane poslodavca. U tom smislu, freelanceri su vrlo slični samostalnim obrtnicima - električarima, vodoinstalaterima, slastičarima... Za sjajnog obrtnika će se uvijek naći posla i novaca. Tako i za freelancera, bio on developer, pisac ili dizajner. Barem vani. Zbog niza razloga, među kojima se najčešće spominju loša komunikacija s domaćim poslodavcima te neregularna isplata honorara, freelanceri se nerijetko odlučuju na rad s isključivo stranim klijentima. Privremene poslodavce freelanceri su donedavno tražili na portalima poput Freelancera, Fiverra i Upworka (priješnji oDesk i Elance), no sad imaju još jedan izbor - Toptal.

Novi model freelanceanja

S pojavom portala za freelanceanje, developerima širom svijeta postale su otvorene bezbrojne mogućnosti. Pogotovo onima iz zemalja s nižim standardom. S modelom aukcije, koju je popularizirao navedeni oDesk, s vremenom su se drastično snižavale cijene rada. Jedan Hrvat bi, recimo, mogao za isti posao (i istu kvalitetu tog posla) debelo sniziti satnicu koja bi možda predstavljala minimum za jednog Amerikanca, a isto se moglo reći za građane zemalja s nižim standardom od Hrvatske. Utrku do dna usporedno je pratila utrka do vrha, odnosno sindrom skupljanja 5 zvjezdica koji je potpuno narušio objektivno vrednovanje rada. S jedne strane, takav sustav postavio je nerealna očekivanja prema klijentima i korisnicima, koji očekuju da im za 15 $ po satu freelance developer kuha kavu i slaže sendviče, a s druge strane proizvodi ljutnju i razočaranje kod developera koji za, možda ne spektakularno, ali zato dobro obavljeni posao u roku ne dobiju tih 5 zvjezdica, ključnih za održavanje kakve, takve reputacije na iznimno konkurentnom online tržištu. Čak i da je freelancer napravio izvrstan posao, ocjena opet ovisi o arbitrarnom sudu nestručnog klijenta. U takvom ekosustavu, gdje prosječna ocjena od oko 4,5 zvjezdica predstavlja katastrofu, samo jedna slaba recenzija može uvelike narušiti ugled freelancera. No ne i na Toptalu.

Toptal predstavlja jedan sasvim novi model za freelancere, trenutno rezerviran isključivo za developere i dizajnere. Nema ocjenjivanja do 5 zvjezdica, nema cjenkanja za mrvice s hordom drugih freelancera upitnih sposobnosti, nema problema s isplatama. U slučaju da je klijent nezadovoljan tijekom dvotjednog probnog perioda, freelancer svejedno dobiva kompenzaciju za rad. Unatoč tome, nema foliranja od strane klijenata. Toptal se u 2015. godini može podičiti prihodom od 80 milijuna dolara. Kako njihov model funkcionira te što ih čini toliko uspješnima?

Vrhunske firme žele raditi s vrhunskim profesionalcima, i obrnuto

Osnivači Toptala odlično su procijenili tržište rada i smjer u kojem se kreće. U svojem istraživanju iz svibnja, provedenom na 1000 studenata američkih fakulteta, došli su do saznanja da 46 % ispitanika želi posao s fleksibilnim radnim vremenom, 31 % se izjasnilo kako uz posao žele putovati, a 30 % je izrazilo želju za radom od kuće. U slučaju da se trebaju prilagoditi radnoj okolini, 29 % bi željelo imati fleksibilno radno vrijeme i/ili mogućnost rada od kuće. Čak 87 % ispitanika eventualno planira freelanceati na puno radno vrijeme.

Vrijeme isključivog rada za korporacije je prošlo, "milenijalci" ne žele biti vezani za jedno mjesto i jednu firmu, mogu i žele birati između rada za firmu (na proizvodu ili outsourcingu) ili rada za sebe. S druge strane, firmama također odgovara da im pojedine poslove odrade freelanceri, po satu ili po projektu. Vrhunske firme za takve poslove traže vrhunske profesionalce. I obratno. Vrhunski freelance profesionalci ne žele trošiti vrijeme na sumnjive klijente, rutinske projekte i probleme s naplatom. Tu na scenu upada Toptal.

Toptal se hvali rigoroznim sustavom filtriranja developera i dizajnera koji se sastoji od 5 faza. U prvoj fazi, Toptal provjerava kandidatove komunikacijske vještine, osobnost i znanje engleskog jezika. Zatim slijedi rješavanje zadatka u određenom vremenu. Ako uspijete proći tu fazu, čeka vas rješavanje zadataka u društvu Toptalovih inženjera/dizajnera, pred kojima uživo morate pokazati sposobnost rješavanja problema, komunikacijske vještine i kreativnost. Na kraju, dobivate pravi test projekt kojeg morate završiti u roku od jednog do tri tjedna. Jednom kad (ako!) upadnete u sustav, od vas se očekuje da nastavite s izvrsnim rezultatima. Prema podacima s Toptala, samo 3 % developera/dizajnera udovoljava ovim kriterijima. "Od početka rada Toptal je evaluirao preko 130,000 developera i dizajnera. U toku prvog kvartala ove godine evaluirali smo skoro 30,000 kandidata. Pitanja se mijenjaju na redovnoj bazi, mada mi se čini da postoji nekoliko “evergreen” zadataka koji su još uvijek zanimljivi našim kandidatima.", otkrio nam je Demir Selmanović, tehnički urednik Toptalovog bloga. "Neke zemlje imaju veću, a neke manju prolaznost, i mogu vam reći da zemlje iz naše regije imaju zavidan nivo prolaznosti i nalazimo se u samom vrhu ljestvice.", dodaje Selmanović.

Osim testiranja freelancera, Toptal također filtrira kompanije, objašnjava Selmanović: "Postavljena su jasna pravila koja naš prodajni tim prati da bi odobrio ulazak klijenta u mrežu. Toptal našim članovima daje garanciju plaćanja, i zbog toga u mrežu mogu ući samo ozbiljni klijenti, koji mogu dokazati da će ispoštovati uvjete ugovora prema našim developerima i dizajnerima."  A među širokim popisom klijenata nalaze se zvučna imena poput AirBnb-a, Zendeska, J.P. Morgana i drugih.

Što, kako, koliko i s kime Toptalovci rade

Tajna uspjeha u screeningu te spajanju developera/dizajnera i firmi vjerojatno se krije u činjenici da obje skupine, kandidate za posao i poslodavce, testiraju i provjeravaju mahom iskusni developeri i dizajneri, otkrio nam je Roman Urbanovski, 5-godišnji član Toptala koji direktno radi s poslodavcima i freelancerima. Primjerice, developeri su zaduženi za ocjenjivanje projekata i komunikacije s klijentom, pogotovo ako klijent nije tehnički potkovan. Želi li raditi s Toptalovom mrežom freelancera, klijent mora imati barem osnovna znanja o poslu developera/dizajnera kako bi, nakon spajanja, mogao samostalno komunicirati o projektu s freelancerom.

8

Što se tiče klijenata, prirodi posla i tehnologijama koje se koriste, Urbanovski navodi da Toptal najviše radi sa startupovima, tj. kompanijama veličine do 20-ak zaposlenih. Prosječno trajanje projekta sa startupovima je dva do tri mjeseca što omogućuje freelancerima da u jednoj godini rade sa četiri različita klijenta. Klijenti su uglavnom Amerikanci (manji postotak čine Europljani i Australci) pa je ovo odličan način da se developeri/dizajneri upoznaju s američkim načinom razmišljanja te njihovim planovima za budućnost, ističe Urbanovski. Što se tiče radnog vremena, većina američkih klijenata zahtjevan minimalno preklapanje sa njihovom vremenskom zonom pa freelanceri ne moraju nužno biti noćne ptice. Uglavnom se radi na razvoju web i mobilnih aplikacija, a Angular, Drupal, Magento, Rails, React i Salesforce su neke od češće spominjanih tehnologija koje se koriste na projektima.

Uz sve rečeno, developeri/dizajneri ipak imaju slobodu u biranju firme, projekta i tehnologije kojom se služe. Toptal također radi sa firmama srednje veličine te korporacijama koje nude rad na vremenski zahtjevnijih projektima i/ili traže eksperta u opskurnoj tehnologiji. "Rekao bih da ljudi oko mene preferiraju kraće projekte jer im je zanimljivije prebacivati se između projekata, ali za godinu dvije čovjeku malo dosadi to upoznavanje previše ljudi pa onda uzmu neki projekt koji je dugoročniji.", opisao je svoja iskustva Urbanovski, dodavši kako je Toptal podjednako fleksibilan prema klijentima i freelancerima u pogledu projekata. Kako ne bi imali rupe u rasporedu, interni tim na sebe preuzima brigu oko praćenja gaže freelancera te brzog pronalaska novog posla.

Toptal kao primjer i uzor freelancerima

Jezgru Toptalova tima čini preko 100 ljudi, no unatoč tome firma nema centralni ured. "Toptal je 100% distribuirana firma i nema ured. Mnogi Toptaleri rade od doma, neki rade iz co-working prostora, a neki iznajmljuju urede. Naravno, tu su i oni koji su u stalnom pokretu pa rade iz hotela, stanova, plaža, itd. U suštini, radimo s bilo kojeg mjesta gdje imamo kvalitetan internet i to je jedina stvar koja nema kompromisa. Ja imam ured koji dijelim sa nekoliko kolega. Godinama sam navikao da imam neku obavezu ujutro se spremiti, ići na posao i biti u radnom okruženju. Bez obzira što sam freelancer, kad god mogu, držim neku strukturu svog radnog dana. Moj posao je da osiguram vrhunski tehnički sadržaj na našem blogu i ostalim javnim resursima. To podrazumijeva kreiranje i izvršavanje strategije rasta, određivanje tema, reviziju prijedloga, itd. Dosta vremena provodim čitajući i prateći trendove i vijesti iz industrije te pokušavam ostati upućen u dešavanja vezana za IT generalno, ali naročito za razvoj softvera. Naravno, ogroman dio posla vezanog za suradnju s našim autorima, pisanje, uređivanje, kreiranje ilustracija, i operativni dio posla rade kolege iz mog tima.", Selmanović nam opisuje svoj tipični radni dan i dodaje: "Raditi kao freelancer za Toptal nije ništa drugačije od rada za nekog od Toptal klijenata. Postoji par detalja na koje se freelanceri moraju naviknuti, kao što je rad s ljudima u drugim vremenskim zonama, korištenje digitalne komunikacije, chata, e-maila, umjesto “oči u oči” razgovora u uredu i slično. S obzirom da imam poziciju koja podrazumijeva upravljanje timom ljudi, [moji] izazovi su uvijek vezani za organizaciju posla, kontrolu kvaliteta, delegiranje odgovornosti i sl. Međutim, sloboda koju dobivate vezano za mjesto odakle ćete raditi, broj sati koje ćete raditi, i izbor poslova su sigurno stvari zbog kojih vrijedi uložiti trud i naviknuti se na remote i freelance rad. Npr., dok pišem ove odgovore planiram put u Beč s obitelji gdje ćemo provesti par dana jer ja nisam vezan za mjesto odakle radim."

Toptal ulaže velike napore u razvoj zajednice svojih freelancera što je pomalo neočekivano s obzirom da se radi o nezavisnim profesionalcima. Uz umrežavanje, tu je prilika za dokazivanje vještina putem održavanja predavanja. Pisanje bloga freelancerima također može osjetno pomoći u dobivanju klijenata, ističe Selmanović: "Autori koji objavljuju na Toptal blogu dobivaju puno veću vidljivost od strane naših klijenata, a samim tim i puno više ponuda za posao. Statistički čak 4 puta više." Rezultat tog pristupa je da se freelanceri na Toptalu ne zatvaraju u svoje kuće, radeći na što više projekata 10-12 sati na računalu, već aktivno putuju, vježbaju, druže se s kolegama iz cijelog svijeta te rado dijele i razmjenjuju znanja. Takav pristup im je osigurao veliku lojalnost pa se vrlo rijetko događa da freelancer postane stalni zaposlenik firme na čijem je projektu radio, rekao nam je Urbanovski te dodao da ni klijenti preko Toptala ne traže takvu vrstu suradnje: "Sami klijenti ne ciljaju na to da nekoga stalno zaposle, nego trebaju osobu koja će im svojim stručnim znanjima pomoći u određenom segmentu prenijeti ta znanja, ramp-upati njihov projekt i da se izbaci na tržište."

Što Toptal i slični servisi znače za hrvatsko tržište rada?

Sve benefite koje freelanceri dobivaju ovakvim sustavom već smo opisali u prethodnom dijelu. No što je s hrvatskim firmama? Službeno, Hrvatska nije podržana na listi zemalja klijenata, ali Selmanović napominje kako bi se eventualna suradnja s nekom domaćom firmom mogla dogovoriti: "Naš primarni fokus prodaje su SAD i Zapadna Europa, ali sam siguran da možemo naći način suradnje s kompanijama iz drugih zemalja. Preporučujem [im] da pošalju upit našem prodajnom timu." Ipak, upitno je bi li uopće došlo do takve suradnje s obzirom na Toptalove visoke tarife.

Da hrvatske firme mogu platiti freelancere od 2000 $ pa nadalje vjerojatno ne bi ni uzimale freelancere već bi tu plaću ponudile svojim (potencijalnim) zaposlenicima. Međutim, uz hrvatska porezna davanja, to je nemoguća misija, smatra Marko Elezović, sadašnji voditelj tehnologije u Oradianu te bivši direktor firme Mentat Labs: "Što se tiče Toptala, mislim da se mogu dobiti jako dobre cijene koje ljudi zaslužuju, ali to stvara određene probleme na hrvatskom tržištu rada. Događa se odljev mozgova unutar Hrvatske. Za razliku od klasičnog odljeva mozgova u kojem ljudi odu u neku drugu državu raditi za nekoga drugoga, ovdje oni počnu i potpuno su orijentirani na to da pružaju uslugu nekom drugom kao da su zapravo otišli raditi [vani], ali zadržavaju te benefite da žive u državi u kojoj je jeftinije živjeti. I onda se efektivno država pretvara u jednu veliku uslužnu industriju. Ne kao Indija, ali idemo prema tome da jedini kadar koji smo u stanju odškolovati zapravo počinje raditi za drugoga, za njihove druge proizvode, s čime nam se softverska industrija opet urušava. Ne samo što imamo beskrajan odljev, ono malo dobrih ljudi što ostane, oni počnu raditi za nekoga vani i nažalost ne postoji rješenje za to. Ne postoji: "Sad ćemo to promijeniti, sad će nam država dati poticaje za razvoj, R&D..." Nije problem sa hrvatskom državom, nažalost, nego je to jedan nezaustavljiv trend toga da su IT-evci jedni jako snalažljivi i samostalni radnici koji mogu sami sebi šefovati puno lakše nego u jednoj drugoj branši. Jednostavno se događa to da se onda ne može reći da je to loše zato što ljudi uspijevaju zaraditi dobro i izvana. Ipak donose novac u Hrvatsku. Ali s druge strane, oni ne prodaju proizvod van Hrvatske."

Uz to što krade ionako oskudne hrvatske IT talente domaćim firmama, Elezović smatra da Toptal može imati vrlo negativan utjecaj po developere i dizajnere početnike: "Događa se da se jako puno mladih developera nasluša priča i onda kažu: "Idem ja raditi za Toptal!" Onda se ispostavi da ne mogu raditi za Toptal. Ne zbog testova, nisu problem testovi, problem je to što kad počneš raditi sa ljudima, oni shvate da si ti zelen. I što se onda događa? Onda se osjećaju posramljeno i kažu: "Ajoj, kad ne mogu raditi za njih, idem raditi onda za UpWork." i slične, koji plaćaju puno manje premije za razvoj. I čovjek izgubi ono što je ipak trebao steći, a to je nekakav osjećaj kako je to raditi u timu, kako je to zajedno graditi nešto svrsishodno, nekakav proizvod, kako je to naučiti na tuđim greškama, a ne samo na svojima, kako je to učiti od nekoga, šegrtovati ili dijeliti znanje drugima ako je čovjek napredniji. Mislim da je to jedna vrlo lukrativna opcija, no nije za svakoga." Elezović slično razmišlja o odlasku mladih u inozemstvo. Smatra da većina njih jednostavno nije dovoljno emocionalno zrela za taj korak.

Elezović se isto tako boji kako Toptal možda i nije pravo mjesto za osobe koje se žele specijalizirati u jednoj tehnologiji: "Više se traže full-stack developeri, ljudi koji znaju riješiti problem od početka do kraja, što je super vještina, ali nije baš da se traži ekstra specijalizacija u nečemu. Dakle, da sad imate inženjera koji je odlučio sve raditi u određenoj tehnologiji, ne vjerujem da ćete baš u točno toj tehnologiji naći posao. To se događa jako rijetko, to mora ići preko dva koljena preporuke. Toptal je više za full-stack ljude koji znaju što treba jednom startupu ili jednoj firmi koja je trenutačno u određenoj fazi razvoja i onda mogu pomoći."

Pitali smo Urbanovskog preferiraju li full-stack developere na što nam je odgovorio: "Full stack developeri su, naravno, uvijek dobrodošli zato jer je to jedna rijetka kombinacija i klijenti to jako cijene. Ali naravno, mi trebamo i čiste front-endaše, čiste back-endaše. Mi smo tehnološki, da budem iskren, agnostici."

Kako spriječiti lokalni odljev mozgova?

Kao direktor firme koja je radila outsourcing poslove za druge klijente, Elezović je itekako bio svjestan svoje nepovoljne pozicije u privlačenju talenta u odnosu na Toptal. Više puta mu se dogodilo da nađe idealnu osobu za posao, koja ga je u međuvremenu odbila zbog bolje ponude na Toptalu. S druge strane, zbog toga ipak nije bio ogorčen, ljut ili zamjerao ljudima: "Što se tiče dobiti za Hrvatsku kao zemlju Toptal je čak i bolji jer ipak više novca dođe u potrošnu košaricu tog developera koji će onda to potrošiti na ovakvom tržištu, kupiti si stan i auto ili što više treba čovjeku da živi i da zadovolji svoje osnovne potrebe. Puno mi je draže da barem osobno nekako naplati taj svoj lokalni odljev mozga, nego da bude zaposlen negdje u nekakvoj dron zoni 8 sati na dan."

Kako onda pronaći top talent na našem malom, ali kompetitivnom tržištu? "Jednostavno, treba se malo networkati, treba se malo povezati, treba slušati preporuke, a u najgorem slučaju, može se staviti oglas za posao, ali onda moraš pripremljen na jako puno, trošenja vremena. Mislim da je bolje uvijek dopustiti drugima da ti pomognu i tražiti pomoć u zapošljavanju jer se to može višestruko odraziti na kvalitetu zaposlenog kadra.", savjetuje Elezović. Doduše, pronalazak i privlačenje dobrog kadra samo je pola posla. Zadržavanje istog zahtjeva konstantni trud i brigu poslodavca, kaže Elezović: "Moraš biti čovjek, i to je to. Ne ponašati se prema ljudima kao prema resursima ili prema robi. Moraš razgovarati s njima, moraš znati što se događa, ako ih nešto zanima pokušati ih gurati u tom smjeru, da se spoji korisno s profesionalnim rastom. Ne ide drugačije. Ako si startup, imaš uvijek opciju ponuditi neke druge poticaje nego u što se klasičnim sweatshopovima može očekivati. I to je otprilike to. Nema magičnog načina da vi zadržite developere. Jedino što se može dogoditi je da vi niste dovoljno stavili uho na operacije i da niste slušali feedback od ljudi. Rijetko kad se događa da ekspres lonac pukne i eksplodira i da onda [zaposlenik] kaže: "Ja sad odlazim u Irsku". Ne, nego uglavnom se događa da su ljudi ili nezadovoljni ili im se čini da neće napredovati."

U konačnici, Elezović je zatvorio firmu jer se želio baviti razvojem proizvoda: "Želim biti iza nečega što znam da sam stvorio, oko čega će se pričati okolo i druge naučiti na tome." Kako potaknuti razvoj proizvoda u Hrvatskoj, to je već jedna druga, duža priča, koju bi, prema Elezovićevu mišljenju, trebalo prepustiti stručnjacima - političarima i ekonomistima. Bez (povlačenja) poticaja za razvoj, bez smanjenja poreznog opterećenja, bez uvođenja nekih drugih politika o kojima bi ljudi na odgovornim pozicijama trebali razmišljati, Elezović smatra da ćemo, unatoč izdašnim programima EU-a za financiranje razvoja proizvoda, nastaviti kaskati za drugim zemljama u zajednici. Ono što nam stvara dodatni problem u toj misiji, smatra Elezović, je nedostatak "hustlera", ljudi koji mogu prodati proizvod: "Mislim da imamo jako puno developera, dobrih IT stručnih ljudi, jako kompetentnih i projekt menadžera i dizajnera. Ali što se tiče salesa, mislim da tu štekamo. Konkretno, fali nam taj američki duh, poduzetnički. Mi znamo dobro složiti stvar, ne znamo je prodati."

S fenomenom freelanceinga nijedno tržište rada se ne može boriti. Uvijek će biti ljudi kojima takav način rada više odgovara nego sjedenje u uredu od ponedjeljka do petka, od 9 do 5. Ono što djelomično može ublažiti posljedice tog poslovnog modela na već osiromašeno hrvatsko tržište je niz gorenavedenih mjera, ali i promjena poduzetničke klime, za što to je potrebno mnogo političke volje i vremena. U međuvremenu, sposobni developeri, dizajneri i Toptal nastavit će s iskorištavanjem postojeće situacije na obostranu korist.

Raspon plaća na Toptalu*

Po satu: od 60 do 95+ $
Pola radnog vremena: od 1000 do 1600+ $
Puno radno vrijeme: od 2000 do 3200+ $

*Cijena rada ovisi o dogovoru s freelancerom, ovo je samo okvirni raspon naveden na Toptalovoj stranici

Jeste li dovoljno pametni da riješite Toptalov test?

Kako zaista izgleda famozni proces prijave na Toptal, o čemu se razgovara na intervjuu, kakvi se zadaci moraju riješiti i u kojem roku, otkrio nam je jedan od developerskih kandidata (podaci poznati redakciji): "Prvi korak je bio sama prijava i popunjavanje online CV-a. Slično LinkedInu, gdje se od ljudi traži da napišu nešto ukratko o sebi, na kojim projektima su radili prije, koje tehnologije koriste, da uplodaju CV koji bi trebao biti up-to-date te da se odabere datum prvog intervjua. Nakon napisanoga screeninga, screener šalje mail u kojem se nalazi Skype ID i potvrda vremena intervjua. Intervju se odvija na engleskom, prolazi se napisano u CV-u i, općenito, priča o radnom iskustvu, ciljevima, željama, ali i satnici za koju bi [kandidat] želio raditi. Također se provjerava i znanje engleskog kao i komunikacijske vještine."

Nakon (dobro) obavljenog intervjua slijedi provjera vaših tehničkih sposobnosti i znanja: "Screener šalje drugi email u kojem se nalazi link na Codility zadatak koji se mora riješiti u dogovorenom vremenskom roku, kako bi se nastavilo na idući korak. Na Codilityu se dobivaju tri zadataka s algortimima koji sve skupa nose 300 bodova. Za prolaz treba skupiti 120 bodova, no zna se dogoditi da se prođe i sa manje, recimo, 80 bodova, ukoliko rješenje zadataka nije bilo točno, ali je sam način razmišljanja za dobivanje rješenja išao u dobrom smjeru. Vrijeme rješavanja zadataka je sat i trideset minuta ukupno, tj. trideset minuta po zadatku."

Zbog NDA ugovora s Codilityjem, u kojem je naznačeno da se ne smiju otkrivati ni tekstovi ni tip zadataka, naš sugovornik nam nije mogao otkriti detalje testova, no zato nas je upozorio na neke probleme koje bi novopečene kandidate mogli očekivati te dao savjete kako se pripremiti. Za pripreme preporuča rješavanje Codility Lessons testova, zadatke na stranici Project Euler (https://projecteuler.net/) te obnavljanje znanja o elementarnoj matematici, strukturama podataka i algoritmima (posebno Dijkstrin algoritam za pronalazak najkraćeg puta, Kruskalov, Petersonov i Dekkerov algoritam). Zatim, bilo bi dobro ponoviti Booleovu algebru, Fibonaccijev niz, Prim brojeve te neke od matematičarima poznatih problema kao što su Problem pušača cigareta te Sedam mostova Königsberga.

"Obvezno se treba obraditi pozornost na vremensku i prostornu složenost algoritama, pošto je uz točnost to jedan od glavnih uvjeta rješavanja samih zadataka. Također obvezno paziti na rubne slučajeve prilikom rješavanja zadataka. Npr. ako je ulaz integer, ispitati je li dani broj izvan integera. Od tri dobivena zadatka jedan je nerješiv, dok su ostala dva rješiva.", kaže naš sugovornik. Ukoliko uspijete proći zeznute Codility zadatke, na live coding seansi dobivate par manjih, lakših algoritama, gdje će vam postaviti pitanja o jeziku u kojem radite te, općenito, ocjenjivati vaš način pristupanju problemu. Na samom kraju, čeka vas rješavanje konkretnog problema, tj. izrada jednostavne aplikacije. Pripreme za testiranje ne biste smjeli shvatiti olako jer pravo na polaganje testa imate tek tri puta!

Europe Remotely

Sve one koje zanima rad na daljinu, za strane klijente, ali bez posrednika ili posredničke platforme, slobodno neka bace oko na Europe Remotely, mali web oglasnik za europske remote developere, koji je napravio Toptalovac Filip Defar. U skoroj budućnosti na sajtu će se ipak prebaciti fokus sa oglasa na zajednicu, gdje će se developeri, koji se žele okušati u radu od kuće, moći informirati o poslovima na daljinu. „Ideja je samu stranicu pretvoriti u hub s informacijama gdje i kako doći do remote posla ako živite u Europi te omogućiti rasprave o pojedinim firmama te općenito problemima s kojima se ljudi susreću.“, Defar nam je otkrio planove za budućnost.

na vrh članka

Više vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next