Čak 23 posto hrvatskih kućanstava bez pristupa internetu ^Istaknuto

Što se poduzeća tiče, 92% ih upotrebljava računala i 91% poduzeća ima pristup internetu, ali tek 69% poduzeća ima svoju internetsku stranicu. Situacija je bitno slabija kada se radi o internetskoj prodaji, koja zauzima samo 14% ukupne prodaje roba i usluga. Među poduzećima nije značajno raširena niti uporaba društvenih mreža na internetu, njima se koristi 42% anketiranih poduzeća. Računalnim oblakom (cloudom) se koristi 23% poduzeća.

Internet i ostale mrežne tehnologije omogućuju povezivanje poslovnih jedinica unutar poduzeća i integraciju poslovnih procesa koji pridonose učinkovitijem poslovanju. Način i brzina prijenosa podataka omogućuju kvalitetnije poslovanje. Dostupnost i afirmacija mobilnih uređaja prouzročila je promjenu trenda pristupa internetu. Širokopojasni fiksni pristup (DSL, kabelski internet, zakupljeni vod) upotrebljava 86% poduzeća (pad od 1%), dok mobilni pristup internetu upotrebljava 80% poduzeća (na prošlogodišnjoj razini).

Opremljenost kućanstava IKT-om te širokopojasni pristup internetu, međutim, na prošlogodišnjoj su razini – 76% kućanstava posjeduje osobno računalo (za razliku od prošlogodišnjih 77%), a pristup internetu ima 77% kućanstava, isto kao i 2015. godine. Unutar toga, gotovo sva kućanstva koriste se fiksnim širokopojasnim pristupom internetu, a broj kućanstava koja pristupaju internetu putem širokopojasnih mobilnih mreža porastao je s 47% na 50%, uglavnom zahvaljujući sve većoj dostupnosti mobilnih uređaja poput tableta, mobilnih telefona i USB modema koji se koriste 3G/4G tehnologijom.

Od ukupnog broja anketiranih kućanstava, skoro četvrtina (njih 23%) nema internetski priključak. Rezultati istraživanja pokazali su da je najčešći razlozi tome nedostatak osjećaja potrebe za korištenjem interneta i nedostatno znanje za služenje internetom. Znatan broj ispitanika istaknuo je također da su previsoke cijene usluga i potrebne opreme jedan od bitnijih razloga zbog kojih kućanstvo nema internetski priključak.

Najmlađa populacija još uvijek prednjači u uporabi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti kao najmlađa skupina najčešće upotrebljavaju računala.

Unatoč određenoj stagnaciji po kućanstvima, primijećen je porast individualnih korisnika interneta u svim dobnim skupinama, osim kod korisnika u dobnoj grupi iznad 65 godina. Porastao je i broj korisnika interneta u svim kategorijama po radnom statusu.

U usporedbi s 2015. godinom nije se bitno promijenila ni namjena uporabe interneta kod pojedinaca. Pojedinci se najčešće koriste internetom za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (91%), prikupljanje informacija o zdravlju (73%), korištenje elektroničke pošte (79%), čitanje dnevnih novosti i časopisa (91%), gledanje video sadržaja na internetskim stranicama za razmjenu, poput Youtubea (80%) te sudjelovanje na društvenim mrežama (69%).

Može se primijetiti i skroman porast popularnosti internetskih trgovina među pojedincima. Robu i usluge kupovalo je putem interneta 33% pojedinaca, što je porast od 2% u odnosu na prethodnu godinu. Navike kupaca vrlo su slične onima od prethodne godine; i dalje prednjači kupnja kućnih potrepština, odjeće i sportske opreme, ulaznica za priredbe, elektroničke opreme te kupnja dijelova za računala. Možemo pretpostaviti da bi broj internetskih kupaca rastao i brže kad bi više domaćih poduzeća podržalo ovaj trend većom prisutnošću na internetu i svojim internetskim trgovinama.

Za dodatne detalj o istraživanju pogledajte izvještaj DZS za poduzeća i za kućanstva i pojedince.