Menu

Asseco SEE: Nudimo dobre uvjete i rad na jakim međunarodnim projektima Istaknuto

Asseco SEE: Nudimo dobre uvjete i rad na jakim međunarodnim projektima

Razgovarali smo s direktorom hrvatskog Asseca SEE Draženom Peharom oko naprednih tehnoloških rješenja koja tvrtka isporučuje bankarskom sektoru, a među glavnim novitetima je napredni elektronički potpis.

Asseco SEE trenutačno je jedna od najvećih IT tvrtki u regiji u konkurenciji onih koje isporučuju napredna tehnološka rješenja za bankarski sektor. Među njihovim novim proizvodima je napredni elektronički potpis, a i dalje se vrlo aktivno radi na razvoju beskontaktnog plaćanja. S direktorom hrvatskog Asseca SEE Draženom Peharom prvo smo se prisjetili kako je uopće nastao ovaj hrvatski IT gigant - spajanjem više tvrtki od kojih je jednu sam pokrenuo. S bankarskim sektorom rade više od 25 godina, a rješenja su im uvijek bila temeljena na najnovijim tehnologijama. A kako se uopće dolazi do ideja i novih rješenja?

- Puno čitamo, puno razgovaramo interno i s klijentima, i pratimo trendove. Na kraju moraš nešto odlučiti i u to nešto vjerovati. Mi pokušavamo prepoznati što će biti trend koji će korisnici banaka prihvatiti i onda bankama ponudimo to softversko rješenje čak prije i nego što smo ga razvili.

Asseco SEE je razvio novo rješenje za napredni elektronički potpis. Koji su glavni benefiti za korisnike i kako radi ta usluga?

- Novi proizvod već je izašao u ponudi jedne banke, a radi se o naprednom elektroničkom potpisu koji ne zahtijeva smart karticu niti osobnu iskaznicu s certifikatom, već omogućuje potpisivanje ugovora s bankom kroz mobilno bankarstvo odnosno korištenje tokena - takav certifikat se zove roaming certifikat.
Poanta je u tome da klijenti banaka ne moraju dolaziti u poslovnicu, niti potpisane dokumente razmjenjivati poštom, već je dovoljno da iste autoriziraju elektroničkim potpisom. Do sada se trebala imati smart kartica i čitač ili npr. nova osobna iskaznica za koju također treba čitač. Koncept Roaming certifikata pretpostavlja da je certifikat s privatnim ključem pohranjen u banci ili nekoj drugoj instituciji u Cloudu, a korisnici mu pristupaju statičkim PIN-om, password-om ili nekim drugim načinom. Nakon usvajanja zakona koji pokrivaju ovo područje, navedena je usluga postala moguća i izvediva i za njom je porastao interes pa smo je i razvili. Kvalificirani elektronički potpis zapravo predstavlja klik koji potpis generira u elektroničkom obliku i on je kao takav priznat na sudu.

Jedan od trendova koji nezaustavljivo napreduje je beskontaktno plaćanje. Kako vi vidite stanje na hrvatskom tržištu i koju ulogu ima Asseco SEE?

- Kada govorimo o beskontaktnom plaćanju Hrvatska je među naprednim zemljama. U odnosu na SAD smo miljama naprijed, a u Europi su na tom području dosta napredne Poljska i Češka. Još to kod nas nije uzelo maha koliko bi moglo. Još se treba raditi na korisničkom iskustvu, jer primjerice trenutno nisu moguća beskontaktna plaćanja iznad određenih iznosa pa se kartica mora klasično provlačiti i mora se unijeti PIN. Budućnost je sigurno u mobitelima i to je zapravo neizbježno, a do tog ćemo doći vrlo brzo – već za dvije do tri godine. Razlog je jednostavan – mobiteli su user-friendly. Zašto bi imao gomilu kartica kad koristiš mobitel koji uvijek imaš uz sebe. Mi smo u Hrvatskoj dosta razmaženi. Imamo situacije u kojima nam smeta što kod beskontatnog plaćanja moramo unositi PIN, a u drugim ga slučajevima unosimo i za dvije kune. PIN, otisak prsta ili neki drugi način potvrde morat će ostati kod većih plaćanja i pri beskontaktnom načinu. No sigurno je da će se preći s kartica na mobitele i to vrlo brzo.

Beskontaktno plaćanje bila je jedna od glavnih tema vaše ovogodišnje New Banking Vision konferencije. Kakav je feedback, odnosno jeste li zadovoljni s rezultatima konferencije?

- Promijenili smo koncept u odnosu na prošle godine. Prije bismo se okupili regionalno na nekoliko dana na nekoj atraktivnoj lokaciji i druženje bi nam bilo glavni cilj. Sad smo se fokusirali na to da što više klijenata i potencijalnih klijenata upoznamo s onime što radimo. Ne prezentiramo direktno naša rješenja, već želimo kroz case studyje i u suradnji s tehnološkim partnerima bankama približiti potrebu za proizvodima i uslugama koje nudimo. Tako smo ove godine na hrvatskom New Banking Visionu imali međunarodne FinTech tvrtke koje su predstavile svoja rješenja. Feedback je odličan i ja bih volio da se konferencija dalje razvija u smjeru da nam klijenti kroz case studyje predstavljaju implementacije pojedinih rješenja. Nije isto ako se sami hvalite ili ako vas drugi hvale (smijeh).

Kada se razvijaju napredna tehnološka rješenja, sigurnost je uvijek jedan od najvećih izazova. Koliko se i kako zapravo radi na tom segmentu?

- Najveći izazov sigurnosti je korisnik. Korisnik sam ja i korisnik je banka. Informatičko okruženje je postalo toliko kompleksno da postoji jako puno točaka u kojima se može napraviti napad - od slikanja PIN-a uz krađu kartice do naprednog Cyber kriminala. Prije par godina je kod nas bio masovni napad na banke preko Smart kartica s elektroničkim potpisom, iako se to činilo neprobojnim, pošto se pretpostavljalo da korisnik nakon transakcije izvadi karticu i ugasi aplikaciju, a ne da ona stoji uštekana još dva dana. Pretpostavka je očito bila pogrešna. Današnji napadi više ne idu na krađu PIN-a, već idu na kontrolu PC-a uz pomoću običnog Team Viewer-a. On vidi kad računalo miruje i odradi u pozadini sve što treba. Obrane su sve kompleksnije i u našim bankama su jako dobre, pa nema puno uspješnih napada. Niti biometrija nije sveti gral, sve se može napasti u nekoj točki. Kod brige o sigurnosti jako je bitna procjena rizika, ali i napredno praćenje uobičajenih aktivnosti korisnika može poboljšati sigurnost. Ako svaki tjedan ženi prebacujete 300 kuna i odjednom na neki neobični strani račun uplaćujete veću svotu, to bi trebalo potaknuti dodatni sigurnosni krug da bi se takva transakcija autentificirala.

U Hrvatskoj postoji trend manjka kvalitetnih novih developera. Osim razvoja odnosa s klijentima, jako je bitno za IT tvrtke na kvalitetan način zainteresirati buduće zaposlenike. Kako se vi nosite s tim izazovom?

- Rekao bih da smo ozbiljna tvrtka s atraktivnim projektima. Asseco SEE ima oko 250 ljudi u Hrvatskoj i uvijek tražimo nove developere, od mlađih do onih vrhunskih. Problem je što naš sustav obrazovanja izbacuje premalo ljudi. To je dosta težak posao, developeri rade i po 12 sati. Da bi se napravilo nešto kvalitetno, to mora biti jako atraktivno vizualno, ali i u načinu kako radi. Naravno da na tom putu stoji i mnoštvo bugova, dorada i taj posao zapravo nikada ne staje. S obzirom na to da radimo za banke, moramo uvijek biti dostupni i ažurno rješavati probleme. Uz to što se u našem obrazovnom sustavu premalo ljudi upisuje i premalo ih završava tehnološke fakultete, i oni koji završe ne steknu dovoljno iskustva u programiranju.
Mi dosta ulažemo u brand, velika smo i uspješna tvrtka koja radi dugo i s velikim internacionalnim tvrtkama. Nemamo mladu ekipu Google tipa s igranjem ping-ponga, ali imamo izazovne međunarodne projekte koji mogu poslužiti kao sjajna referenca. Najboljim studentima nudimo mogućnost stipendiranja i aktivno već godinama organiziramo Hacktatone kroz koje tvrtku pokušavamo približiti mladim developerima.

Asseco2

S obzirom na to da radite s velikim brojem banaka i grupacija, kako se nosite s promjenama u vlasničkim strukturama i promjenama uprava banaka?

- Za povjerenje se treba izboriti. U zadnje tri godine na našem se bankarskom tržištu događalo dosta promjena u upravnim strukturama banaka čemu je kumovala kriza. Pri takvoj promjeni prvi korak je analiza i optimizacija troškova. S tim smo se naučili živjeti. Kako se nove Uprave moraju dokazati, tako se i mi moramo dokazati da smo dostojni za ostati u banci. Za povjerenje se u tim slučajevima treba izboriti, pri čemu smo spremni i na kompromise dok se to povjerenje ne stekne.

Kakva je trenutačno vaša tržišna pozicija?

- Radimo na segmentima Bankinga i Paymenta. U Banking-u smo podijeljeni na core banking, mobile, sigurnost i kontaktni centar, dok u Paymetnu radimo s bankomatima i POS terminalima. Što se tiče mobilnog bankarstva naše usluge koristi dosta hrvatskih banaka, uključujući dvije najveće. U sigurnosti sve veće i srednje banke imaju naša rješenja. Jako smo dobri i u kontakt centrima gdje naša rješenja koriste banke, osiguranja, pa čak i neke državne tvrtke. Ovisno o uslugama imamo market share koji se kreće između 50 i 80%. U POS terminalima i bankomatima držimo 45-50%.

Kakva su očekivanja do kraja ove godine?

- Mi smo profitabilna tvrtka, ali ne volim razmatrati godinu s gledišta da li je bila profitabilna ili ne, hoće li profit biti veći ili manji u odnosu na prošlu godinu. Prva stvar je da li ćemo zadržati tržišni udio i po kojoj cijeni, a onda hoćemo li ga povećati i gdje. To gledamo na razini Hrvatske i pogotovo na razini dvije najveće grupe koje koriste naša rješenja – Intesa Sanpaolo i UniCredit. Radimo na rješenjima s čijom kvalitetom i inovativnošću će klijenti biti zadovoljni. I na kraju gledamo kako očuvati tim da bude motiviran i lojalan tvrtki i kako ga kvalitetno proširiti.

na vrh članka

Više vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next