Menu

VIDI Awards 2018. okupio hrvatske tehnološke lidere Istaknuto

VIDI Awards 2018. okupio hrvatske tehnološke lidere

Na jednom mjestu okupili su se tehnološki lideri iz velikih hrvatskih tvrtki koje su ostvarile uspjeh i u svjetskim razmjerima.

Kreativni i inovacijski potencijal sudionika ovogodišnje VIDI Awards BIG 3 konferencije održane u ugodnom ambijentu Kaptol Boutique Cinema bio je enorman. Svi prisutni su bili oduševljeni sadržajem koji im je ove godine pripremio VIDI. 

Na jednom mjestu okupili su se tehnološki lideri iz velikih hrvatskih tvrtki koje su ostvarile uspjeh i u svjetskim razmjerima. Od keynote govora Matije Kopića iz robotskog startupa Gideon Brothersa, preko predstavljanja Epic F*ckupsa od strane zaista jedinstvenog visoko-tehnološkog poduzetnika Mate Rimca sve do kulminacije konferencije s predstavljanjem 30 ispod 30 - odabira trideset mladih i uspješnih tech stručnjaka i osoba koje su na poseban način doprinjeli razvoju tehnološkog eko sustava.

IMG 0546 resize

 

Nastavljajući se na gotovo 25 godina VIDI Awardsa, ovogodišnja konferencija nosila je naziv BIG3, jer je sve bilo u znaku broja tri - uz 30 ispod 30 na konferenciji su se vrtjele tri glavne teme AI, Data Science i Industrija 4.0. Svoje epske poslovne pogreške u sklopu Vidijeve teme Epic F*ckups, predstavio je spomenuti trojac: Mate Rimac, Matija Žulj CEO Agrivija i Berislav Marszalek, glavni čovjek Entria.

Nakon pozdravnog govora domaćina, glavnog urednika i osnivača Vidija Tomislava Kotnikakeynote govornik izv.prof.dr.sc. Markus Schatten s AI Laba na FOI-u otvorio je konferenciju s predavanjem Quo Vadis A.I.

IMG 0644 resize

Napomenuo je da je trenutačna ekspanzija Umjetne inteligencije omogućena razvojem Big date, dovoljnim računalnim kapacitetima te velikoj popularnosti.  Zanimljivo je bilo razgovaranje s AI projektom Baricom (Beautiful Artificial Intelligence Assistant) ekskluzivno isprogramiranim botom baš za VIDIjevu konferenciju u kojemu smo doznali da će AI biti onakav kakav se isprogramira sa nužnom potrebom da se u nju ugrade etička načela poput Asimovljevih zakona robotike. 

IMG 0657 resize

Kao odgovor na pitanje što će biti sutra, Schatten kaže da će AI postati sveprisutan na način da nećete biti niti svjesni da ga koristite.

"Markus Schatten: AI će postati sveprisutan na način da nećete biti niti svjesni da ga koristite" 

Matija Kopić iz robotskog startupa Gideon Brothers govorio je o Dobu inteligentnih robota. Spomenuo je kako je javna percepcija trenutačni robota u suprotnosti s realnim stanjem. Uz pomoć AI-a roboti mogu postati pametniji i kolaborativni što je trenutno rijetkost.

IMG 0691 resize

„Percepcija okoline, procesiranje informacija i donošenje odluka su tri stavke o kojima treba pričati ako govorimo o robotu koji bi se trebao kretati kroz prostor. Mi se u Gideon Brothersu bavimo razvojem robota koji bi trebali gledati i znati kako da reagiraju ako u svom putu sretnu čovjeka.

"Matija Kopić: Pitanje uređenja AI politika je pitanje nacionalnog značaja"

U tome nam puno pomaže AI. Mi mislimo da je najvažnija komponenta takvog sustava stereo vid sličan ljudskom“, dodaje Kopić i navodi kako je AI u zadnjih nekoliko godina uticao na razvoj zanimljivog okruženja u kojemu svjetske sile područje AI-a dižu na mjesto glavnog prioriteta svojih politika.

„Samo Kina i SAD ulažu u AI preko 90% ukupnih svjetskih ulaganja u područje AI-a. Europa lagano kaska i jako smo iza Kine i SAD-a. Da se malo približimo, EU, kao i pojedine zemlje, počele su ulagati milijarde u razvoj AI-a. Na scenu stupaju protekcionističke politike, gdje npr. francuska vlada ne dopušta kupnju francuske AI kompanije bez odobrenja Vlade. Na svijetu je oko 700 ljudi koji mogu proizvesti AI research, svi ostali smo konzumenti“, rekao je suosnivač Gideon Brothersa.

IMG 0697 resize

„Pitanje uređenja AI politika je pitanje nacionalnog značaja i tim se pitanjem trebaju baviti svi koji se bave nacionalnom sigurnosti. Time se ne trebaju baviti samo istraživači na FER-u ili u par tvrtki. Pitanje je želimo li biti europska Florida ili će Hrvatska postati svjetska AI supersila. Sumnjam da možemo biti supersila, ali moramo pronaći načina da budemo relevantni da sjedimo za stolom kada se razgovara o AI-u, ističe Kopić

ICT GOLD Awards dodjela nagrada za najbolje ICT implementacije godine

Veliku tehnološku konferenciju iskoristili smo i za dodjelu ICT Gold Awards nagrada za najbolje ICT implementacije godine. Tradicija VIDI nagrada traje već više od 20 godina, a ICT Gold Award je  premium nagrada za koju se prije sveg mora utvrditi zadovoljstvo korisnika implementiranim rješenjem, tako da se sagledavaju obje strane i ponuditelj i kupac proizvoda.

IMG 0540 resize

Za implementaciju AIDA vertikalne integracije u industriji implementirane u TDR-u i to u kategoriji Industrija 4.0 nagradu je osvojila tvrtka CODEL d.o.o, a primio ju je direktor Marijan Sever. Rješenje međusobno povezuje podatke iz SAP-a sa strojevima u pogonu te uključuje printere za obvezne naljepnice i osigurava sljedivost proizvoda.

IMG 0744 resize

U kategoriji GDPR jedno od najjačih imena je tvrtka Poslovna inteligencija koja je dobila ICT GOLD AWARDS priznanje za svoj proizvod Data Privacy Manager implementiran u Iskon Internet d.o.o. Nagradu je primio Marijan Bračić, direktor odjela Data Privacy u Poslovnoj inteligenciji. Rješenje na jednom mjestu objedinjuje upravljanje privolama i druge mogućnosti vezane uz usklađenost s GDPR uredbom.

IMG 0723 resize

U kategoriji Custom development nagradu za najbolju ICT implementaciju godine dobila je tvrtka Špica sustavi koji su svoje rješenjeVoiceXtreme implementirali u tvrtki Delhaize Srbija, a nagrada je uručena CEO-u Špica sustava Nevenu Ruskoviću. Aplikacijom se glasovno upravlja procesima u velikim skladištima i osigurava veliki skok u produktivnosti i sigurnosti radnika. 

IMG 0779 resize

BIG3 IT Biz Crunch forum: „Samo izvanredni projekti mogu zadržati ljude u Hrvatskoj“

Keynote govornici Schatten i Kopić, te predstavnici nagrađenih tvrtki pridružili su se panel diskusiji na IT BIZ Crunch Forum panelu nazvanom BIG3- 3 velike stvari koje će promijeniti društvo: A.I., Data science i Industrija 4.0. Na panelu je još sudjelovao i izv. prof. dr. sc. Nikola Mišković, prodekan za znanost na FER-u i voditelj  Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST), Na panelu se kroz zajednički nazivnik tri glavne teme govorilo o prednostima i prilikama Hrvatske.

Nikola  Mišković kaže kako je svaki put prema izvrsnosti težak. „U Hrvatskoj postoji toliko znanje u području Big Data i AI-a i stvarno smo u europskom vrhu u autonomnim sustavima. Sveučilišta su jako loša u pretvaranju projekata u konkretne proizvode, odnosno u komercijalne proizvode. FER primjerice ima jako veliku suradnju s industrijom, mogla bi biti i veća, ali barem postoji.

IMG 0795 resize

Marijan Bračić iz tvrtke Poslovna inteligencija kaže kako imaju iskustvo rada na europskim projektima i iskustva suradnje s hrvatskim fakultetima. Ti projekti su zanimljivi i atraktivni, no dug je put do komercijalizacije, i tu malo zaostajemo.

IMG 0825 resize

Matija Kopić je na to rekao da akademsku zajednicu gleda na način da ima iznimne pojedince i akumulirana fenomenalna znanja. Postoje džepovi izvrsnosti i ako su oni prepoznati od industrije i partnera za suradnju, upravo to je put u realizaciju novih projekata. Problem je ako tvrtke ne prepoznaju te grupe koje rade fenomenalne stvari, jer su one jako loše u marketingu i oglašavanju onog što oni mogu i znaju. „Govorim to jer je u mojoj tvrtki hrpa FER doktora i neki od njih su mi suosnivači“, ističe Kopić.

IMG 0946 resize

Mišković kaže da se vani oko fakulteta i sveučilišta stvaraju hubovi investitora koji vrebaju dobre stvari na fakultetima. „Imate centre za transfer tehnologija jer nije dovoljno imati gospodarstvo i akademiju i očekivati da se događa čarolija. Kod nas postoje neki mehanizmi, pa nije sve tako loše u Hrvatskoj“, tvrdi Mišković.

IMG 0888 resize

Da nije sve tako bajno s dolaskom novih tehnologija ustvrdio je Marijan Sever, direktor CODELA, koji strahuje da se ne izgube neka vrijedna znanja koja su generacijama se brusila u industriji. „Uvođenjem standardiziranih postupaka, moramo paziti da vještina i ljudska znanja ne nestanu, a ona imaju svoju veliku vrijednost“, navodi Sever.

Govoreći o svojem projektu Mišković kaže da ljudi često zamjenjuju automatizaciju i autonomiju s umjetnom inteligencijom.  „Ovi strojevi koje mi radimo, odnosno autonomno bespilotno vozilo koje je u potpunosti razvijeno na FER-u, rezultat je toga da smo kroz europske fondove napravili komercijalizaciju. Ono što komercijaliziramo je nešto što je nastalo prije par godina, nikada ono na čemu sada radimo“, kaže Mišković. 

IMG 0846 resize

Epic F*ckUps 

Iznimni lineup predstavio je svoje velike pogreške u dijelu konferencije nazvanom Epic F*ckups. Naši govornici, danas uspješni tech poduzetnici, nisu odustali nakon svojih „failova“, jer samo su najveći spremni priznati vlastite pogreške koje su neminovnost u svakom poslovanju u kojemu se svakodnevno donose odluke s dalekosežnim posljedicama. 

CEO Rimac automobila Mate Rimac ekskluzivno je za sudionike ove konferencije, nevjerojatno detaljno ispričao nikad objavljenu priču o svojem iskustvu s investitorom koji nije ispunio obećanja i zbog čega je više od godinu dana tvrtka Rimac automobili bila na konopcima.

IMG 1001 resize

Rimac Automobili su 2016. krenuli u drugi krug financiranja i dobili su ponudu od Kineza u visini od 30 milijuna eura, no tada se pojavio stanoviti gospodin John čije pravo ime Mate ne želi reći, koji je ponudio puno bolje uvjete za financiranje. 

"Bio je u firmi, djelovao impresioniran onim što radimo, pokazao veliki interes za investiranje u firmu i nudio puno bolje uvjete od Kineza. Nama se jako svidio, priča je imala smisla te je imao background koji smo mogli provjeriti. Najvažnije što je rekao, novci su moji i za dva tjedna možemo biti gotovi", navodi Rimac. 

"Kako je nama ponestajalo novaca jer smo očekivali da će u 7. mjesecu biti zaključen investment, mi u desetom jedanaestom mjesecu tražimo tog istog investitora da nam da pozajmicu. To je užasno teško pitati jer to pitaš kad ti je voda do grla. Naravno ne želiš da i investitor zna da ti je voda do grla jer onda si u vrlo lošem položaju. Pitamo ga za investiciju, za bridge loan i kažemo mu kao jedan od razloga da bi nam puno olakšao život i propuštamo prilike jer moramo rasti, moramo prihvaćati nove projekte. Bez kapitala za ekspanziju ne možemo prihvaćati nove projekte, znači propuštamo savršene prilike. Uglavnom, on je pristao na bridge financing, nema problema, novci će doći, sve smo dogovorili dok idemo dalje sa pregovorima za glavnu investiciju. Krajem godine smo imali sve ugovore spremne za bridge financing kako bi dobili novce. U petak smo bili u Zagrebu, potpisali ugovore i on je rekao u utorak su vam novci na računu. Očekivali smo novce, zovemo banku dali novci stižu, zovemo ih svaki dan, banka ne vidi priljeve, rekli su da ih pustimo na miru da će javiti kada novci dođu, a nama već gori pod petama. 

Nakon toga Rimac se odlučio ponovno obratiti Kinezima koje su jednom već odbili i nakon puno peripetija napokon su uspjeli doći do novca, a usred čitave te priče dogodila se nesreća s Grand Tourom kada je Concept One izletio u zavoju i zapalio se zbog pretjerane brzine i zavoju.

IMG 1056 resize

"I na kraju u osmom mjesecu dolazi investicija od Camela (Kinezi) od 30 milijuna eura. Znači preko godinu dana smo preživjeli nakon što smo mislili da je sve gotovo.  Kada je novac napokon sjeo toliko smo toga poplaćali, a da je došao tri sata kasnije imam dojam da firme vjerojatno ne bi bilo. Ali i da je došlo tjedan dana kasnije imao bih isti osjećaj koji sam tada imao. Eto to je jedan naš f*ckup koji nas je skoro koštao života“ rekao je Rimac, nesebično podijelivši ovu priču sa javnošću. 

CEO Agrivija Matija Žulj na pozornici nam je ispričao kako je nadvladao f*ckup koji je njegovoj tvrtki zaustavio rast: 

Nisam znao ništa o poljoprivredi, a želio sam se baviti time. Mi smo u jednom trenutku s Agrivijem morali promijeniti cijeli poslovni model. Kada smo krenuli s oglašavanjem i prodajom, maksimalno smo se fokusirali na segment online prisutnih malih i srednjih poljoprivrednika. Uložili smo mnogo novca u online marketing, oglašavanje na Googleu, Facebooku, putem content marketinga. Imali smo odličan povrat uloga i na temelju tog uspjeha osigurali smo investicijsku rundu.

 IMG 1063 resize

Mogli smo dati gas, skalirati do kraja i cijeli biznis model nam se dobrim dijelom temeljio na tome. I onda kad smo uložili značajna sredstva u oglašavanje, krenuo je rast i ‘buf’, plafon. Štogod bismo mi dalje uložili, preko toga nije išlo. Uz to, velike kompanije poput Monsanta počele su jako ulagati u online marketing i prilično je porasla cijena klika u oglašavanju. Kad smo shvatili da ovako više nećemo rasti, počeli smo graditi biznis modele koji se baziraju na postojećim načinima dolazaka do poljoprivrednika. Spakirali smo naš Cloud SaaS softver u kutije i distribuirali ih preko ovlaštenih distributera u ruke poljoprivrednicima.

Ovog puta nismo igrali samo na jednu kartu, pa smo se okrenuli i firmama koje otkupljuju od poljoprivrednika, koje imaju kooperacije i shvatili da s jednim ugovorom možemo doprijeti do 1000 i više poljoprivrednika. Morali smo proći kroz cijelu rekonstrukciju firme da bismo mogli podržati novi poslovni model. Umjesto direktne prodaje poljoprivrednicima (B2C), usmjerili smo se na prodavanje korporacijama (B2B2C), za što smo morali zaposliti prodavače s iskustvom u odnosima s upravama velikih poduzeća. U online marketingu je dotad radilo mnogo juniora, koji su se morali prilagoditi novom procesu rada. 

O svojem f*ckupu je na zanimljiv način pričao Berislav Marszalek, osnivač tvrtke Entrio:   

Projekt u Kupresu. Obaranje Guinnessovog rekorda s najviše ljudi imena Ivan na jednom mjestu. Naš posao je bio akreditiranje, skupljanje podataka i ostalih stvari vezanih za brojanje itd. Sustav koji smo primijenili je funkcionirao ranije, no nikad nismo bili u situaciji s 4 tisućeljudi. Refreshanje stranice s većim brojem ljudi sve je duže trajalo, a u jednom trenutku sve je krepalo.

IMG 1099 resize

Nije dobro završilo. Samim time postoji i sve veća mogućnost da se ugrozi sigurnost ljudi i samih organizatora. Počeli smo ručno popisivati ljude, kao i gospođa iz Guinnessa. No, rekord je bio srušen! Tek kasnije smo shvatili da je problem bio u samom sustavu, a ne u nekim vanjskim utjecajima.

Stvarno je bio FUCKUP. No, naučili smo kako ubuduće moramo imati sto dodatnih planova kako nešto ne bi pošlo u potpunosti po zlu.“ 

30 ispod 30

Na kraju konferencije predstavljen je odabir 30 ispod 30, odnosno trideset ljudi mlađih od 30 godina koji su već postigli velike uspjehe na svojim tehnološkim područjima i od koji se u budućnosti očekuje da svoje mjesto nađu pored Rimca, Kopića ili Žulja ali i samih članova žirija poput Tomislava Cara iz Infinuma, Nikole Vrdoljaka iz agencije 404 ili Ante Magzana iz HUB385. Stoga je i prigodno bilo da upravo pričom o failovima jako uspješni poduzetnici najave nadolazeće tech snage hrvatske scene.

Pouka je jasna, ne treba odustajati i prepreke se mogu riješiti. Mati Rimcu i Berislavu Marszaleku u najavi 30 ispod 30 pridružio se ponovno domaćin Tomislav Kotnik koji je istaknuo da je vrlo stručan šesteročlani žiri (Mate Rimac, Berislav Marszalek, Tomislav Car, Nikola Vrdoljak, Ante Magzan i Tomislav Kotnik u ime organizatora, medijske kuće VIDI) odabrao sa šireg popisa od 70-ak ljudi 30 za koje smatraju da su top talenti u tehnološkom sektoru ispod 30 godina. Nakon predstavljanja popisa, mladi stručnjaci pridružili su se starijim kolegama na bini za slikanje, a iznimno je živ bio i networking nakon završetka službenog dijela konferencije.

Odabrani mladi stručnjaci:

Nikola Biondić Co-Founder / TalentLyft 

Luka Dumančić Osnivač pametne društvene igre / Mundus

Luka Fućek Co-Founder & CTO / Stemi

Matija Fućek Osnivač pametne društvene igre / Mundus

Albert Gajšak Osnivač MAKERbuino igrača konzola / CircuitMess

Aleksandar Gavrilović Programmer / Gamechuck

Darko Gebaei  CTO / Agrivi

Martina Grgić Jedna od osnivačica didaktičkih igračaka za djecu / Smart Lumies

Filip Hercig Osnivač pametne društvene igre / Mundus

Matija Ilijaš Lead Research Engineer / Microblink

Ivan Jelušić Chief Business Development Officer / Orqa FPV

Vlatko Klabučar Co-Founder & Software Engineer / Stemi

Luka Klancir COO / Async Labs 

Dora Klindžić Coder- Writer / Gamechuck

Mate Knezović Chief Operating Officer / Agrivi

Edin Kočo Head of Robot Hardware / Gideon Brothers

Matija Korpar Software Engineer / Photomath

Filip Kovačić Popov Jedan od osnivača didaktičkih igračaka za djecu / Smart Lumies

Ivan Lučin Lead Frontend Engineer / Productive.io

Marko Matijević Osnivač i glavni urednik / srednja.hr - mirovina.hr 

Ante Medić CEO & co-founder / Pulsar Labs

Ivan Mrvoš CEO / Include Ltd.

Nives Novković Junior FPGA engineer / Amphinicy Technologies

Kaja Pavlinić Jedna od osnivačica online platforme / Tinja

Marin Petrunić CTO i Co-founder / NodeFactory

Bruno Pregun Glavni programer gameplaya igre SCUM / Gameprise

Matija Puškar Co-founder / ByteLab

Jan Varljen CTO / Productive.io

Fran Zekan Osnivač pametne društvene igre / Mundus

Fran Zekan Osnivač igre Journey of Life / Hyperion Studios

na vrh članka